Superbakterije u Europi svake godine ubiju 33.000 ljudi

Od posljedica zaraze superbakterijama otpornim na brojne poznate antibiotike svake godine umre oko 33.000 Europljana, podaci su Europskoga centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u čijem izvješću stoji da su posljedice tih bolesti usporedive s posljedicama smrtnih ishoda od gripe, tuberkuloze i HIV-a zajedno.

Analiza ECDC-a je pokazala da je od 2007. godine broj infekcija otpornih na superbakterije porastao, a evidentirani su i brojni slučajevi bakterija otpornih čak i na najmoćnije antibiotike iz grupe karbapenema (CRE).

Riječ je o opasnim i teško lječivim infekcijama enterobakterijama, rezistentnim na tu vrstu antibiotika među hospitaliziranim pacijentima.

Karbapenemi su beta-laktamski antibiotici širokog spektra djelovanja i nerijetko posljednja linija obrane kod višestruko rezistentnih bakterija. Upravo su zbog toga CRE rezistentne na gotovo sve antibiotike u kliničkoj praksi pa shodno tome ne čudi visoka smrtnost bolesnika kod kojih su ove bakterije prisutne u krvi.

"Podaci zabrinjavaju jer su spomenuti antibiotici posljednja linija obrane kod višestruko otpornih bakterija", stoji u priopćenju ECDC-a. "Kada i ovi antibiotici prestanu biti učinkoviti vrlo je teško, a u mnogim slučajevima i nemoguće liječiti infekcije."

Stručnjaci procjenjuju da je oko 70 posto bakterija koje uzrokuju infekcije već rezistentno na najmanje jedan antibiotik koji se obično koristi u njihovu liječenju.

Studija ECDC-a, čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu Lancet Infectious Diseases, usredotočila se na pet tipova infekcija što ih uzrokuju bakterije otporne na poznate antibiotike u EU-u i EEA-u.

Ustanovljeno je da je u 75 posto slučajeva riječ o takozvanim bolničkim infekcijama. Superbakterije se brzo šire zbog pretjerane upotrebe antibiotika na odjelima za intenzivnu skrb, gdje su pacijenti najbolesniji pa se i najjači lijekovi propisuju rutinski.

"Strategije sprečavanja i kontrole nad bakterijama otpornim na antibiotike zahtijevaju koordiniranu aktivnosti EU i EEA na globalnoj razini", stoji u izvješću te se dodaje da se, s obzirom na varijacije u broju slučajeva i tipova bakterija rezistentnih na antibiotike u zemljama EU-a, prevencija i kontrola moraju prilagoditi situaciji u određenoj državi.

Laka dostupnost, propisivanje bez adekvatne indikacije i pretjerana upotreba antibiotika u poljoprivredi izazvali su pojavu i širenje rezistentnih bakterijskih vrsta.

Danas brojne bakterije u svojem genomu sadrže veći broj gena za rezistenciju te su otporne na više različitih klasa antibiotika. Istodobno bi određeni uzročnici u ne tako dalekoj budućnosti mogli postati rezistentni na sve dostupne antimikrobne lijekove, zbog čega brojni stručnjaci upozoravaju kako se približavamo tzv. postantibiotskoj eri, prenosi Hina.