Prema podacima Svjetske banke, posljedice zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini uzrokuju prosječno 3.300 prijevremenih smrti godišnje. Sarajevo je ove zime ponovno na vrhu liste gradova s najvišim indeksom zagađenosti zraka. Grad je dočekao Novu godinu s indeksom od 285, dok je 27. studenog zabilježen indeks od 370, tada najviši u svijetu.

Katastrofa na pomolu

Pulmologinja Zehra Dizdarević, koja već više od šest desetljeća prati posljedice zagađenja zraka u Sarajevu, upozorava na sve lošije zdravstveno stanje građana. Prema njenim riječima, zagađeni zrak ugrožava sve organe u tijelu, a simptomi poput kašlja, alergija i prehlade postaju sve teže prepoznatljivi.

"Izuzetno je važno hitno formirati multidisciplinarnu grupu stručnjaka koja će izraditi akcijski plan za borbu protiv zagađenja zraka," kazala je Dizdarević.

Podsjetila je na katastrofu Velikog smoga iz Londona 1952. godine, koja je odnijela tisuće života, te upozorila da Sarajevo može doživjeti sličnu sudbinu ako se ne poduzmu hitne mjere.

Kotlina ne smije biti izgovor

Profesor Adnan Mašić istaknuo je kako geografski položaj Sarajeva, smještenog u kotlini, ne može biti opravdanje za alarmantnu razinu zagađenja.

"Iako topografija jest izazov, mnogi kotlinski gradovi u svijetu uspijevaju izbjeći ovakvu razinu zagađenja. Potrebno je sustavno djelovanje na rješavanju ovog problema," naglasio je Mašić.

On je također upozorio na važnost očuvanja ventilacijskih koridora, poput doline Miljacke i glavnih gradskih prometnica, koji osiguravaju cirkulaciju zraka.

Potreba za proaktivnijim upravljanjem

Predsjednik udruženja "Eko akcija," Anes Podić, istaknuo je da nadležni ne poduzimaju dovoljno mjera za rješavanje problema. "Dopuštanje gradnje na ključnim ventilacijskim koridorima imat će trajne posljedice po kvalitetu zraka," kazao je Podić.

Podić smatra da BiH mora biti proaktivnija u iskorištavanju međunarodnih fondova za borbu protiv zagađenja, poput onih ponuđenih u okviru Pariškog sporazuma.

Ključni koraci za rješenje problema

Stručnjaci naglašavaju da cilj mora biti postepena transformacija Sarajeva u područje s čistijim zrakom, bez dodatnog financijskog opterećenja za osiromašena kućanstva.

Ključni uzročnici zagađenja, poput individualnih ložišta i ispušnih plinova vozila, mogu se riješiti nizom mjera: gasifikacijom, kontrolom cijena i kvalitete ogrjevnog drveta, zabranom korištenja ugljena i subvencijama za zamjenu peći. Poboljšanje cestovne infrastrukture i promocija javnog prijevoza također su nužni koraci prema boljem zraku.