Prekovremeni rad povećava rizik od srčanog i moždanog udara
Da treba raditi s mjerom znaju svi, no moderni ritam života i recesija napravili su svoje, pa je i kod nas postalo moderno raditi od jutra do sutra. Istina, većina ljudi to radi zato što mora, a ne što hoće, no to ne mijenja mnogo na stvari.
Kao podsjetnik poslodavcima prenosimo rezultate istraživanja finskog Instituta za zaštitu zdravlja koji je detaljno analizirao 12 istraživanja provedenih na ukupno 22 tisuće ljudi u potrazi za povezanošću između prekovremenog rada i bolesti.
Rezultati su porazni - radnici koji su radili više od osam sati dnevno imali su između 40 i 80 posto veću šansu za bolesti srca, a rizik je rastao proporcionalno satima provedenim nakon radnog vremena.
Uz takvo radno vrijeme idu i loše prehrambene navike, nedostatak vremena za vježbanje i ostali faktori koji povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, a u starosti donose demenciju.
Nijemci 'na papiru' rade cijela 42sata , a Britanci čak 42.7, dok Danci rade i mnogomanje 39.1 sati tjedno. No, i sami znamo da je ova statistika tek krinka, jer se prekovremeni sati rijetko pišu, a još rjeđe obračunavaju.
