Može li COVID-19 povećati i strah od javnih prostora?
Biti okružen gomilom ljudi i napustiti svoj dom može pogoršati stanje anksioznosti, a čini se da i virus koji trenutno hara može utjecati na pogoršanje stanja.
Agorafobija je poremećaj koji prvobitno označava strah od otvorenog prostora. Pod tim pojmom podrazumijeva se skup strahova povezanih s javnim mjestima, otvorenim prostorom i velikim brojem ljudi, a često započinje napadom panike. Simptomi su obično napetost, vrtoglavica, oblik kompulzivnog provjeravanja, strah od gubitka razuma i depresija, piše Ordinacija.hr.
Ovaj poremećaj čini 60 posto svih fobija otkrivenih kliničkim pregledima, a od nje pati 0,8 posto svjetske populacije. Osobe koje imaju simptome rijetko to priznaju okolini i izbjegavaju bilo kakav razgovor na tu temu.
Evo kako COVID-19 može pogoršati stanje
Sve više vremena provodimo u zatvorenom prostoru, ili zbog karantene ili kako bismo umanjili rizik od zaraze. Postalo je i dosta neugodno biti okružen ljudima koji ne nose maske jer se svi već pitamo koliko je takvo ponašanje nesigurno. Dok utjecaj izolacije na mentalno zdravlje može varirati od osobe do osobe, kod onih koji već pate od anksioznosti ili ne vole biti okruženi ljudima sigurno je puno veći.
“Izolacija zbog pandemije sigurno može pojačati osjećaj anksioznosti kod onih koji pate od agorafobije, straha od odvajanja..“, navodi Yip, PsyD, klinički psiholog na medicinskom fakultetu u Los Angelesu.
Agorafobija je vrsta anksioznog poremećaja u kojem će osoba izbjegavati mjesta i situacije iz kojih ne mogu pobjeći. Izbjegavaju gužve, trgovačke centre, javni prijevoz…Ovaj poremećaj obično se javlja uz panične napade.
Neki ljudi će si pomoći tako da ostanu u kući, ali isto tako kod nekih baš izolacija može pogoršati stanje.
Negativne posljedice
Što dulje pandemija traje, veći će biti utjecaj na ljude koji ne vole izlaziti iz kuće, navodi Carole Lieberman, psihijatar sa Beverly Hillsa.
“Rečeno nam je da je opasno izlaziti iz kuće na mjesta gdje se može okupljati velik broj ljudi, poput crkve ili trgovačkih centara, pa se prijetnja čini još ozbiljnijom“, dodaje. Većina se ljudi prilagodila i nekako im je prešlo u naviku da više vremena provode u kući. To uključuje rad od kuće.
“Kada pogledamo kroz prozor čini nam se da je potrebno puno više energije za izaći van i obavljati stvari“, navodi dr. Lieberman te dodaje kako je umijeće interakcije s drugim ljudima kao mišić koji se treba vježbati. Zbog maski, straha od toga kako se danas treba komentirati s drugima, socijalne vještine nisu dobre kako su bile.
Kako tretirati agorafobiju tijekom pandemije
Dokazana tehnika za ovakve vrste poremećaja je terapija izlaganja. Jedan je to od načina kognitivne bihevioralne terapije kada se osobu stalno izlaže situacijama od kojih zazire. Izbjegavanjem će osjećaj straha samo rasti pa će se izlaganjem mozgu dati prilika da nauči čega se boji i otkrije kako se radi o moguće iracionalnom strahu. Iako je možda dosta nezgodan način, posebno za vrijeme pandemije, ipak morate dalje nastaviti sa životom.
Mali koraci znače velike promjene
Planirajte izlaske iz kuće i sve što ćete raditi, a to ne znači da morate u trgovački centar ili na kuglanje ako vam to predstavlja neugodu. Umjesto toga neka vam postane navika izlaziti par puta u tjednu van, a možete šetati ili vježbati u prirodi kako bi se otpustili hormoni sreće, endorfin i dopamin, a tako ćete lakše prihvatiti činjenicu da nije tako loše biti izvan kuće. Kako biste održali kontakt s ljudima, redovno kontaktirajte prijatelje i obitelj.
Kada treba potražiti pomoć?
Trenutno se, zbog pandemije, svima čini da su naši strahovi i anksiozna stanja normalni. Upitajte se koliko je anksioznosti normalno?
Potražite pomoć stručnjaka ako:
- Se poželite vratiti u kuću čim nogom pređete prag
- Anksioznost ometa odnose s prijateljima i obitelji
- Stalno po društvenim mrežama i portalima tražite loše vijesti
