Ambrozija (fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka) je jednogodišnja biljka, visoka metar do metar i po, koja je sa područja Sjeverne Amerike uvezena u Europu kontaminiranim pošiljkama sjemena. Period koji je pred nama pogoduje širenju i razvoju ove biljke, te utjecaju koji ona ima na poljoprivredne površine, ali i ljude.

Kao korov, rasprostranjena je u BiH do te mjere da predstavlja fokus zdravstvenih i ekoloških problema. Razmnožava se sjemenom, a širi posredstvom čovjeka ili vjetrom. Zbog toga, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) su izdali niz preporuka, savjeta i instrukcija sa mjerama za sprečavanje širenja i procedurama uništavanja ambrozije.

Ambrozija ne prodire duboko u podlogu tako da je sposobna da se ukorjeni i na veoma plitkom i zbijenom zemljištu. U poljoprivrednim usjevima korijen crpi hraniva i vodu za svoju veliku biljnu masu i tako osiromašuje tlo i umanjuje prinose. Pričinjava velike direktne i indirektne štete u biljnoj proizvodnji.

Najbolje fizičko uklanjanje

U instrukcijama koje je objavio Zavod za zaštitu bilja INZ-a, navodi se da mjere borbe protiv ambrozije mogu biti administrativne, mehaničke i kemijske. Najefikasniji način suzbijanja ambrozije je direktno čupanje iz korijena dok je još mlada, posebno poslije kiše, na površinama gdje se javljaju pojedinačne biljke.

Mehanički tretman je posebno značajan na područjima gdje su razvijena naselja, na područjima oko stambenih i poslovnih objekata, porodilišta, škola, dječijih vrtića itd. U područjima koje imaju problem ekspanzivnog širenja ambrozije, osnovno opredjeljenje suzbijanja je fizičkim metodama, odnosno košenjem.

Biljka se kosi prije cvjetanja najmanje pet (5) centimetara iznad zemlje. Ako se ne kosi nisko, izrasta ponovo za 20 dana kao nova generacija ili kao retrovegetacija, koja je česta nakon košenja. U toku vegetacionog perioda, ambroziju je poželjno suzbijati višestrukim košenjem. Mehanički način uništavanja ambrozije je najteži, ali izgleda najučinkovitiji.

Upotrebu hemijskih sredstava za suzbijanje ambrozije u naseljenim mjestima treba svesti na minimum. Samo manje površine koje je nemoguće kositi tretiraju se ekološki bezbjednim preparatima, uz permanentno praćenje promjena na okolni živi svijet. Od hemijskih mjera suzbijanja ove biljke na raznim nepoljoprivrednim površinama za preporuku je korištenje takozvanih neselektivnih (totalnih) herbicida na bazi glifosata, glufosinat-amonijuma, dihlobenila ili imazapira.

Ako se naiđe na ambroziju u cvatu ili već u precvjetavanju, najbolje ju je odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. Suzbijanje i uništavanje ambrozije vrši se na površinama: poljoprivrednog, šumskog, građevinskog i vodnog zemljišta.

Tko je nadležan za rješavanje problema?

Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine mjere za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije provode vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta, šumskog ili građevinskog zemljišta, subjekti koji upravljaju vodotocima i kanalima i površinama uz vodotoke i kanale; koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge, koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama; te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored puteva..

Posljedice po ljude

Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alerganata. Kod osjetljivih osoba može doći do crvenila očiju, suzenja i svraba očiju, zapušenja nosa, svraba nosa, kihanja, kašlja, piskanja u prsima, otežanog disanja, astme, kao i drugih alergijskih manifestacija, kao na primjer na koži i probavi.

Kako navode iz INZ-a, takve osobe imaju smanjenu radnu sposobnost ili djeca sposobnost učenja, smanjena im je koncentracija, nervozni su i uopšteno imaju smanjen kvalitet življenja. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak-manji od 20 polenovih zrna po metru kubnom zraka.

Više informacija o izgledu, karakteristikama, načinu širenja i iskorjenjivanju ambrozije, ali i nadležnostima u vezi sa njenim suzbijanjem i uništavanjem, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je objavio na svojoj internet stranici, te detaljno i u letku koji će biti distribuiran u javnosti, a istovremeno u elektronskoj formi dostupan na internet stranici INZ.ba