Mitovi o hidrataciji u koje ne biste smjeli vjerovati

Hidracija je jedna od najvažnijih stvari za zdravlje kože, ali i općenito dobro stanje tijela. No ipak mnoge žene ne razumiju zašto je tako, a postoje i neke stvari u koje se bespotrebno vjeruje. 

"Hidracija je važna jer tijelo stvarno najbolje funkcionira kada postoji optimalna količina vode. Funkcioniranje većine organa zahtijeva vodu u pravom omjeru za rad - što znači da mišići, srce i bubrezi trebaju vodu, ali i općenito cijelo tijelo", objašnjava liječnica Shilpi Agarwal za Everydayhealth.com.

Jedna od najvažnijih riječi vezana za vodu i tijelo je "dehidracija". Ova riječ se često povezuje s malim i velikim zdravstvenim problemima. Blaga dehidracije može dovesti do umora, crvenila kože, glavobolje, smanjene fizičke sposobnosti, ali i suhe kože. Ako je ekstremnija može čak uzrokovati probleme poput otežanog disanja, povišene tjelesne temperature, slabe cirkulacije krvi i napadaja, ali se mogu pojaviti i infekcije mokraćnog sustava i bubrežni kamenci.

Mit: Ako si žedna već si dehidrirala

Nešto je ipak istina u ovoj izjavi. "Žeđ ljudima treb biti podsjetnik kako bi shvatili da tijelo zaista traži vodu kada se pojavi žeđ", objašnjava nutricionistkinja Ginger Hultin. No ovo ne vrijedi za sve ljude. Svatko treba procijeniti radi li se o dehidraciji kada se pojavi žeđ. Na primjer, začinjena hrana može stvoriti dodatnu žeđ. Također nagla pojava žeđi može biti znak zdravstvenog problema pout dijabetesa ili nuspojava nekog lijeka. Određeni lijekovi mogu uzrokovati suha usta bez uzroka dehidracije.

Istina: Tamno žuti urin pokazuje dehidriranost

Boja urina može pokazivati stanje organizma odnosno statusa hidracije. Boja urina može biti od prozirne do tamno žute ili smeđe. Iako je svatko drugačiji, najsvjetlije boje pokazuju da je tijelo hidrirano, a tamnije nijanse dehidriranost. Međutim, ako je mokraća smeđa potrebno je javiti liječniku, prenosi Žena.hr

Mit: Kako bi se izbjegla dehidracija važno je stalno piti vodu

Ovo nije istina jer neki ljudi pretjeruju. "Postoji stanje koje se zove hiponatrijemija, a događa se kada koncentracija natrija u tijelu, koji je elektrolit, postane preniska. To zapravo uzrokuje oticanje stanica u tijelu, a to je stanje opasno po život", objašnjava Hultin. Iako svatko može razviti hiponatrijemiju ipak su određene skupine su pod povećanim rizikom. To uključuje osobe sa zatajenjem bubrega, kongestivnim zatajenjem srca, disfunkcijom jetre, kroničnim povraćanjem ili proljevom, Addisonovom bolešću i one koji uzimaju određene lijekove poput antidepresiva i diuretika, objašnjavaju klinike Cleveland i Mayo.

"Većina zdravih ljudi normalno reagira kod prekomjerne hidracije i ne radi se o ozbiljnoj stvar jer bubrezi mogu izlučiti sav višak tekućine kako bi održali ravnotežu vode i elektrolita", kaže Malkani. Teži simptomi hiponatrijemije mogu uključivati zbunjenost, umor, glavobolju, mučninu i slabost mišića.

Istina: Premalo sna može stvoriti dehidraciju

Kvalitetan san utječe na funkcioniranje tijela, što znači da manjak sna utječe i na hidrataciju. Studija objavljena 2019. pokazala je da su ljudi koji redovito spavaju šest sati dehidriraniji od onih koji redovito spavaju osam. Potencijalni razlog? Znanstvenici ukazuju na poremećaj vazopresina, hormona koji se oslobađa noću i pomaže tijelu da održi status hidracije. Stoga je vrlo važno nakon kratkog sna dobro se hidrirati.

Mit: Svatko treba 8 čaša vode dnevno kako bi izbjegao dehidraciju

Kao i većina stvari vezane za zdravlje, svatko je pojedinac sa specifičnostima u životu i prema tome mora djelovati. "Potrebe se temelje na različitim faktorima; uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu i okoliš, između ostalog", kaže Hultin. Ostali faktori koje treba uzeti u obzir su opće zdravstveno stanje, spol, dob, trudnoća i dojenje.