Koji su najveći propusti na našem tijelu?

Ljudsko tijelo je doista čudo prirode – naš mozak reagira brže nego računalo, srce kuca neprestano, bez potrebe za odmorom. Međutim, ono nije savršeno. Zbog sitnih 'propusta' u našem tijelu često smo skloni obolijevanju, a ovoga puta stručnjaci otkrivaju dijelove tijela kojima bi dobro došao 'redizajn'

Usta: Previše zubi
Glavni nedostatak u ustima je način na koji su zubi 'usidreni' u meko zubno meso. 'To stvara slab spoj i omogućuje bakterijama da se lako razmnože u džepovima mekog tkiva oko baze zuba, a upravo to dovodi do bolesti desni', kaže doktorica i direktorica Leeds Dental Institutea, Margaret Kellett, piše Daily Mail.

'Bilo bi puno bolje da su zubi smješteni u tvrdo tkivo, strukturom sličnoj onoj kakvu imaju kosti u koje bakterije ne mogu tako lako prodrijeti', dodajte doktorica Kellett ističući kako uopće nema potrebe ni za umnjacima.

'Umnjake imamo zbog naših predaka koji su bili pećinski ljudi i uglavnom su jeli sirovo meso i biljke, što je zahtijevalo puno žvakanja. No s vremenom naša je prehrana postala mekša zbog razvijenih metoda kuhanja i pripreme hrane. Kao rezultat toga, mišići moraju se s manje sile naprezati, što uzrokuje njihovo smanjivanje tijekom godina. Međutim, naši zubi nisu evoluirali po istoj stopi, pa tako danas imamo manju čeljust, no s istim brojem zubi. To je razlog zbog kojega se umnjaci mogu ukloniti. Umnjaci, naime, mogu gurati susjedni zub uzrokujući štetu i infekciju', kaže Kellett.

Oči: Prejaka ispupčenost
Ključni problem s očima je da su ponekad previše ispupčene, što ih čini ranjivijima i osjetljivijima na ozljede. 'Evoluirali smo na ovakav način da bismo mogli uočiti predatore i plijen. Međutim, imati oči na prednjoj strani glave znači da ih je lakše ozlijediti', kaže profesor David Gartry kirurg u bolnici Moorfields Eye. Upravo je to loša vijest za rožnicu, jasnu kupolu na samom prednjem dijelu oka u kojemu se lomi svjetlost. 'Dublje položeno oko je poželjnije', kaže profesor Gartry.

Druga pogreška u obliku i izgledu oka je ta da su leće izgrađene od živog tkiva koje raste tijekom cijelog života. 'Vlakna leće izgrađuju se poput slojeva na luku, pa su s vremenom leće sve deblje te manje fleksibilne. To znači da nam je puno teže pomicati fokus gledanja, a upravo je to razlog zašto je nakon 40. godine života znatno teže gledati stvari izbliza. Što smo stariji, to leća postaje rigidnija te ju je teže premještati s fokusa na fokus', kaže profesor Gartry.

Srce: Tajne 'vrećice' uzrokuju krvne ugruške
Problem sa srcem predstavlja lijevi atrijski apendiks, mala mišićna 'vrećica' koja se nalazi pri vrhu jedne od gornjih komora. 'Ta vrećica je potpuno suvišna, nema funkcionalnu ulogu. Međutim, kod pojedinaca koji imaju lošu cirkulaciju, krv se može izliti u tu vrećicu, a kada se to dogodi, ugrušci se lako formiraju i izazivaju srčani udar', kaže doktorica Amanda Varnava.

Uši: Loša ventilacija aktivira gluhoću
Kod ušiju je problem što je cijev putem koje se uši ventiliraju uska. Srednje uho, dio iza bubnjića mora imati atmosferski tlak kako bi zaštitio vibrirajući bubnjić, a to je pritisak kisika koji održava bubnjić čvrstim. Nažalost, jedan dio kisika apsorbiraju okolne krvne žile. To je nadoknađeno Eustahijevom cijevi koja se proteže od stražnje strane nosa do uha te omogućava dnevni unos zraka u količini od pola žličice. Međutim, u nekim dijelovima, cijev je uža od jednog milimetra te je vrlo sklona čepljenju zbog sluzi, a u tome slučaju ne samo da se ta cijev začepi, već je onemogućeno i zraku da je očisti.

'Ako ta sluzi na istom mjestu ostane u srednjem uhu tri mjeseca ili dulje, dobit ćete tzv. ljepljivo uho, koje se pojavljuje kako kod odraslih, tako i kod djece', kaže Tony Wright, s University College London Ear Institutea.

Drugi problem je što je naš sluh preosjetljiv: 'Budući da imamo oči na prednjem dijelu glave, vidimo sliku od 360 stupnjeva, kako bismo čuli opasnost iza nas, imamo znatno bolji i specijaliziraniji sluh, od recimo ptice koja vidi sliku od 360 stupnjeva. Međutim, ta dodatna osjetljivost donosi probleme.'

'Nakon što je bubnjić prikupi vibracije buke oko nas, one se prenose na unutarnje uho. Vibracije prikupljaju sitne kristalne niti nalik na vlasi. Vrlo su osjetljive te pomažu u oblikovanju sluha omogućujući da čujemo različite volumene i jasnoću. No to ne znači da te niti ne mogu naškoditi. Nešto glasno, poput eksplozije ih može uništiti odmah, a uporna glasne buke od 85 decibela ili više ih može uništiti tijekom godina. Najveći problem je što se tijekom godina te niti ne mogu obnoviti', kaže profesor Wright.

Hrskavica: Preslaba za podržavanje zglobova
Najčešće se može čuti kako su leđa jedno od najosjetljivijih dijelova tijela jer nisu dizajnirana za uspravan položaj. Međutim, prema riječima kirurga Colin Natalija, kralježnica je briljantno građena, a njezin oblik slova 's' ublažuje opterećenje za donji dio leđa. 'No zato je slaba hrskavica karika s manom, a kao rezultat toga zglobovi su bolni i oštećeni', kaže profesor Philip Conaghan sa Sveučilišta Leeds.

'Hrskavica je sklona oštećenju, a nije ni dobro prokrvljena, stoga teško zacjeljuje. To znači da su zglobovi lošije zaštićeni i skloni su degeneraciji. Da bi proces oštećenih zglobova započeo, ozljeda hrskavice uopće ne mora biti velika', kaže profesor Philip Conaghan.

Debelo crijevo: Veliki broj bakterija
Hrana prolazi iz želuca u tanko crijevo gdje se većina hranjivih tvari apsorbira iz hrane. Nakon toga hrana odlazi u debelo crijevo, a upravo se tu nalazi greška u 'dizajnu ljudskog tijela'.

'U debelom crijevu se apsorbira preostala tekućina, a ako se taj proces ne odvija, imali bismo stalni proljev', objašnjava profesor gastroenterologije na Sveučilištu Nottingham, Chris Hawkey. Međutim, za razliku od ostatka crijeva, debelo crijevo sadrži bakterije koje pomažu u razgradnji vlakana. 'Time se proizvodi 20 do 30 kalorija dnevno, što bi u evolucijskom smislu, bilo dovoljno za vrijeme nestašice hrane.' Međutim ta tolerancija i ravnoteža između crijeva i bakterija može se poremetiti i tada dolazi do upala koje uzrokuju stanja kao što je Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis.

Živčani sustav: Uzrokuje previše boli
Nakon ozljede, živci šalju signale boli u leđnu moždinu i u mozak kako bi se tijelo zaštitilo, smanjilo kretnje i spriječilo daljnje ozljede. No, to zapravo može uzrokovati više boli no što je potrebno. 'Sustav kontrole u mozgu ne može razlikovati pojedine mišiće na nekom području, pa se prebacuje na osjet boli na većem području nego što je to potrebno. To znači da male ozljede mogu rezultirati velikom boli', objašnjava doktor Mike Platt.

Druga mana je da se osjećaj bol može nastaviti i nakon što ozljeda zacijeli. 'Razlog tomu je taj što živci u tom području postaju preosjetljivi i šalju signale boli u leđnu moždinu, čak i bez poticaja. Stanice živaca u leđnoj moždini također postaju preosjetljivi i šalju više signala u mozak koji također postaje osjetljiviji na signal bol. Ta pojava se zove preosjetljivost i ponekad zna otežavati liječenje', kaže doktor Platt.