Svijet zaostaje u postizanju većine ciljeva održivog razvoja dogovorenih 2015., kao što su borba protiv siromaštva i gladi, kaže se u izvješću Ujedinjenih naroda u kojem se navode manjak sredstava, geopolitičke napetosti i pandemija covida-19.

UN-ovo godišnje izvješće o održivom razvoju rangira učinak svoje 193 države članice u provedbi 17 opsežnih ciljeva održivog razvoja (SDG), koji uključuju poboljšanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, proizvodnju čiste energije i zaštitu biološke raznolikosti, javlja Hina.

Utvrđeno je da se niti jedan od 17 ciljeva neće ostvariti do 2030., a većina ciljeva pokazuje ograničen napredak ili nazadovanje. U izvješću se poziva zemlje da riješe pitanje kroničnog nedostatka sredstava i također preurede sam sustav UN-a.

Ovo izvješće pokazuje da je napredak čak i prije pandemije već bio prespor, rekao je potpredsjednik UN-ove Mreže rješenja za održivi razvoj (SDSN) i glavni autor izvješća Guillaume Lafortune.

Kad dođe do pandemije i drugih kriza, uključujući vojne sukobe, onda počinje priča o stagnaciji.

Izvješće je identificiralo borbu protiv gladi, stvaranje održivih gradova i zaštitu bioraznolikosti na kopnu i u vodi kao posebna područja slabosti. Politički ciljevi poput slobode tiska također su doživjeli nazadovanje.

Finska, Švedska i Danska nalaze se na vrhu popisa zemalja, a Kina je također napredovala brže od prosjeka, ali su najsiromašnije zemlje svijeta dodatno zaostale.

Lafortune je rekao da zemlje u razvoju trebaju veći pristup međunarodnim financijama, dodajući da bi institucije poput agencija za kreditni rejting trebalo poticati da uzmu u obzir dugoročnu ekološku i gospodarsku dobrobit zemlje, a ne samo njezinu kratkoročnu likvidnost.

Izvješće također procjenjuje spremnost zemalja na globalnu suradnju kroz institucije UN-a. Sjedinjene Države nalaze se na posljednjem mjestu.

Velika većina zemalja podržava suradnju... ali postoji niz velikih sila koje ne igraju po pravilima, rekao je Lafortune.