Jedina certificirana savjetnica za dojenje u Mostaru: "Mame, ne budite prestroge prema sebi"
Merima Crnomerović primalja i magistrica sestrinstva svoje je iskustvo godinama gradila radeći na ginekologiji i akušerstvu u KB "Dr. Safet Mujić" u Mostaru, a odnedavno iza njezina imena stoji i međunarodni IBCLC certifikat.
U razgovoru za Bljesak.info Merima je otkrila kako je izgledao njezin put do prestižnog certifikata, što on zapravo znači za majke i s kakvim se problemima žene najčešće susreću nakon poroda.
Od rada u rodilištu do podrške majkama
Merimin put prema savjetovanju o dojenju počeo je puno prije IBCLC certifikata. Kroz godine rada s trudnicama, rodiljama i bebama upoznala je brojne izazove s kojima se majke susreću nakon poroda i shvatila koliko im u tim trenucima znači stručna pomoć.
"Po struci sam primalja i magistrica sestrinstva, a najveći dio svog profesionalnog iskustva stekla sam radeći na Odjelu za ginekologiju i akušerstvo u KB 'Dr. Safet Mujić' u Mostaru. Upravo kroz svakodnevni rad sa ženama tijekom trudnoće, poroda i prvih dana nakon poroda postalo mi je jasno koliko je to razdoblje osjetljivo", kazala je za Bljesak.info.
Dodala je kako ju je dojenje posebno zainteresiralo kroz rad s majkama, gdje je često viđala koliko žene žele dojiti, ali se već u prvim danima susretnu s problemima koje nisu očekivale.
Upravo iz želje da majkama pruži više znanja i podrške nastala je i Mama's Glow, škola za trudnice i mame. Stjecanje IBCLC certifikata za nju je bio prirodan nastavak svega što već godinama radi.
Put do IBCLC certifikata nije bio jednostavan
Put do IBCLC certifikata nije bio jednostavan, trajao je godinama i zahtijevao mnogo učenja, ali Crnomerović je istaknula kako ga nikada nije doživljavala kao nešto odvojeno od svog svakodnevnog rada.
"Cijeli put do IBCLC certifikata zapravo je trajao godinama, jer prije samog pristupanja ispitu morate imati određeno znanje i kliničko iskustvo u radu s majkama, bebama i dojenjem. Kod mene je sve krenulo kroz posao i svakodnevni rad s majkama, gdje sam stjecala iskustvo i sve više se usmjeravala upravo prema području dojenja", pojasnila je.
Nakon što je stekla potrebno iskustvo, dodatno je prošla edukaciju iz područja laktacije, a potom se pripremala za međunarodni ispit. IBCLC certifikat stekla je nakon što je ispunila sve propisane uvjete i uspješno položila ispit.
Uskladiti posao, privatni život i zahtjevnu edukaciju nije uvijek bilo lako, a najviše vremena za učenje pronalazila je nakon svakodnevnih obveza.
"Naravno da je bilo zahtjevno sve uskladiti s poslom, privatnim životom i ostalim obavezama. Učenje se uglavnom odvijalo onda kada se pronađe vrijeme između svega ostalog, često navečer. Ali nisam to doživljavala kao nešto potpuno odvojeno od svog posla, jer sam mnogo toga što sam učila već svakodnevno susretala u radu s majkama i bebama", istaknula je.
"Osjećam veliku zahvalnost i odgovornost"
Stjecanje IBCLC certifikata za Crnomerović nije samo ostvarenje dugogodišnjeg profesionalnog cilja, već i velika odgovornost prema majkama kojima će svoje znanje i iskustvo sada moći pružiti na još većoj razini.
"Prije svega osjećam veliku zahvalnost, ali i odgovornost. Certifikat mi mnogo znači jer iza njega stoje godine rada, učenja i iskustva s majkama i bebama. Posebno mi znači što je ovakva vrsta stručne podrške sada dostupna i majkama u Mostaru i HNŽ-u. Iskreno se nadam kako u budućnosti neću ostati jedina i kako će se još kolegica odlučiti krenuti ovim putem. Što više stručne podrške imamo, to je bolje za majke, bebe i cijelu zajednicu", rekla je.
Problemi majki u prvim danima nakon poroda
Prvi dani dojenja često donose brojne nedoumice objasnila je Crnomerović, a upravo tada majke najčešće traže pomoć zbog boli, nesigurnosti i pitanja dobiva li njihova beba dovoljno mlijeka.
"Najčešće su to pitanja koja počinju sa: 'Imam li dovoljno mlijeka?' To je vjerojatno jedna od najvećih briga novih majki. Često se susrećemo i s bolnim podojima, ranicama na bradavicama, poteškoćama s pravilnim prihvatom dojke, osjećajem da beba stalno želi dojiti, zastojem mlijeka, pitanjima vezanim za izdajanje, ali i nesigurnošću oko toga dobiva li beba dovoljno mlijeka i napreduje li kako treba2, pojasnila je.
Crnomerović je dodala kako su prvi dani nakon poroda posebno zahtjevni te kako je važno promatrati majku i bebu kao cjelinu.
"Gdje je puno baba, kilava su djeca"
Crnomerović je istaknula kako majkama početak dojenja često oteža mnoštvo različitih savjeta koji dolaze sa svih strana.
"Mislim kako jedan od najvećih problema može biti prevelika količina različitih savjeta. Kada ste neispavani, oporavljate se od poroda i pokušavate upoznati svoju bebu, posljednje što vam treba jeste deset različitih mišljenja o tome šta morate raditi", istaknula je.
Dodala je kako internet i društvene mreže mogu biti korisni, ali i stvoriti dodatnu zbunjenost. Savjet koji odgovara jednoj majci ne mora odgovarati drugoj, zbog čega je svaku majku i bebu važno promatrati individualno.
"Ne treba čekati da problem postane veliki"
Crnomerović smatra kako majke ne bi trebale čekati da se poteškoće s dojenjem nagomilaju, već potražiti stručnu pomoć čim osjete da nešto nije u redu.
"Ne mislim kako majka treba čekati da problem postane veliki. Ako osjeća kako nešto nije u redu, ako je svaki podoj bolan, ako beba teško prihvata dojku, ako postoji zabrinutost da ne dobija dovoljno mlijeka ili se majka jednostavno osjeća izgubljeno i nesigurno, sasvim je opravdano potražiti stručnu pomoć", kazala je.
Ipak, upozorila je kako u nekim situacijama treba reagirati odmah.
"Ako je beba izrazito pospana i teško se budi za hranjenje, ne hrani se učinkovito, ima premalo mokrih pelena, ne napreduje očekivano ili postoje drugi znakovi zbog kojih smo zabrinuti za zdravstveno stanje majke ili bebe, tada se ne treba oslanjati samo na savjete s interneta. Potrebno je uključiti pedijatra ili drugog nadležnog zdravstvenog stručnjaka", pojasnila je.
"Mame, ne budite prestroge prema sebi"
Crnomerović je majkama poručila da budu blage prema sebi i da pomoć potraže na vrijeme, bez osjećaja da su nešto pogriješile
"Majkama bih rekla da ne budu prestroge prema sebi. Dolazak bebe je ogromna životna promjena, a dojenje, iako je prirodan proces, ne znači kako će uvijek od prvog dana biti jednostavno i bez poteškoća", istaknula je.
Posebno je naglasila kako se iskustvo jedne majke ne treba uspoređivati s iskustvom druge jer nismo svi isti.
"Uspjeh jedne majke ne treba mjeriti iskustvom neke druge majke. Moj posao nije da joj govorim što mora uraditi, nego da joj pružim točne informacije, stručnu podršku i pomognem joj da donese odluke u kojima će se osjećati sigurno", rekla je.
Na kraju je poručila majkama u Mostaru i Hercegovini kako se ne bi trebale ustručavati potražiti pomoć u najosjetljivijem razdoblju njihovog života.
"Voljela bih da majke u Mostaru i Hercegovini znaju kako sada imaju kome postaviti pitanje, čak i kada im se čini da je ono malo ili nevažno. Ponekad upravo pravovremena podrška promijeni cijelo iskustvo majke i bebe", zaključila je.
-webp.webp)
-webp.webp)

-webp.webp)
-webp.webp)



-webp.webp)
-webp.webp)
-webp.webp)

-webp.webp)
-webp.webp)



-webp.webp)

-webp-wm.webp)




-webp.webp)
-webp.webp)


-webp.webp)