Iz konzervi jedemo kontaminirane ribe i meso staro desetljećima
Je li konzervirana hrana idealna i savršena kao što nam to predstavljaju njezini proizvođači – pitaju ekolozi i napominju da su pojedine trgovinske kuće, radi zarade, spremne i na svjesno trovanje stanovnika.
Odavno postoje mišljenja da se paštete i razni mesne konzervirane prerađevine proizvode od otpadaka iz prerade, pa se odavno koristi izraz "pa-šteta, ali nije za baciti"!
Uslijed nedovoljnog monitoringa uvoznih i sumnjivih konzerviranih namirnica one su preplavile trgovine.
"Jedemo kontaminiranu ribu sa ogromnom količinom histamina, konzervirano meso staro desetinama godina, a u najnovije vrijeme nedefinirane paste koje su nastale dodavanjem pojačivača ukusa", upozorava predsjednik Saveza ekoloških snaga sjeveroistočne BiH Snežana Jagodić-Vujić.
Ona za Srnu kaže da danas konzerviranu hranu, uglavnom, konzumiraju ljudi koji za bolje ili nemaju vremena ili nemaju sredstava.
"Konzerviraju se sve vrste mesa, voće i povrće, napitci i kombinirane prerađevine hrane. Sastav konzerviranih prerađevina je dostupan na uvid u izuzetno šturoj deklaraciji, a mnoštvo loših sastojaka skriva se od kupaca", upozorava ona.
Konzerve se uvoze kao gotova prerađevina, a mijenja se njihova etiketa, čime se obmanjuje kupac, jer mu se pravi sadržaj skriva.
Vujić dodaje da je stanovništvo svjedok svakodnevnih napisa i upozorenja o štetnosti nekih konzerviranih namirnica - u većini slučajeva raznih vrsta riba i pašteta.
"Koliko možemo utjecati da konzumiramo zdrave konzervirane namirnice - to je pitanje, jer su pojedine trgovinske kuće radi zarade spremne i na svjesno trovanje stanovnika dok ne budu otkrivene, a onda mijenjaju nazive i vanjsku ambalažu i nastavljaju nas trovati", kaže Vujić.
Kada se traži analiza nekog proizvoda, vidi se da su zakonske norme o dozvoljenim prisutnim količinama nekih sastojaka različite od zemlje do zemlje.
Danas, uglavnom, konzumiramo veoma stare proizvode, neprovjerene i one koji su pred istekom trajanja.
"To trgovinskim lancima daje ekstra zaradu, jer se sve plasira po cijenama najkvalitetnijih proizvoda, ili se, na takozvanim akcijama, sa malo nižom cijenom plasira na tržište. Materijalna i financijska nemoć time nas primorava da jedemo otrove, jer za bolje nemamo sredstva", upozorava predsjednica SES-a sjeveroistočne BiH.
