Infektologinja objasnila koji su simptomi i opasnosti od majmunskih boginja

Infektologinja Mateja Logar sa Klinike za infektivne bolesti i febrilna stanja Univerzitetsko Kliničkog centra Ljubljana kazala je da se kod majmunskih boginja, za razliku od vodenih ospica (pljuskavica), osip pojavljuje istodobno, javlja Anadolu.

"Zaraznost je dugotrajna dok sve kraste ne otpadnu, što se događa unutar dva do četiri tjedna od pojave osipa", rekla je infektologinja Logar.

Naime, za danas je zakazan sastanak s predstavnicima Nacionalnog instituta za javno zdravlje (NIJZ) kako bi se još jednom provjerila spremnost na izbijanje bolesti na nacionalnoj razini u Sloveniji.

Dva različita podtipa virusa

"Spremni smo. Pripreme su bile već 2022. godine, kada smo također imali povećan broj oboljelih od majmunskih boginja u Europi. Tada je, međutim, bila infekcija drugim podtipom virusa od ovog koji je trenutno problematičan. Majmunske boginje uzrokuju dva različita podtipa virusa, takozvani centralnoafrički, koji je sada problematičan, i zapadnoafrički, s kojim smo se bavili 2022. godine. Tada smo napravili protokole za liječenje pacijenata u ambulanti kao i protokole za one koji bi teoretski trebali hospitalizaciju, isporučili smo cijepiva po Sloveniji, rekla je infektologinja Logar.

Razlika između zapadnoafričkog i srednjoafričkog podtipa virusa je, kaže, u tome što srednjoafrički uzrokuje teži tok bolesti s većom stopom smrtnosti.

"Ovo su podaci iz Afrike. U ovoj sredini, gdje je bolest endemska, smrtnost u srednjoj Africi je oko 10 posto, dok je u zapadnoj Africi smrtnost negdje do jedan posto. Naravno, svi ističu da je teško podatke prenijeti u zapadni svijet, gdje je samo osnovno zdravstveno stanje stanovništva, ali i zdravstvena zaštita bitno drugačija, tako da je stopa smrtnosti u našem okruženju vjerojatno znatno niža nego u Africi", pojasnila je infektologinja Logar.

Prema njezinim riječima, injekcija protiv majmunskih boginja prvenstveno je razvijena za cijepljenje protiv velikih boginja, budući da se radi o virusu koji pripada istoj skupini kao i male boginje.

WHO također procjenjuje da su cijepljeni protiv velikih boginja ipak zaštićeni od boginja ili barem ne bi oboljeli u težem obliku.

“U 2022. i 2023. godini uglavnom smo cijepili rizičnu populaciju, a cjepivo je bilo dostupno i zdravstvenim djelatnicima ako su morali primati pacijente, te laboratorijskim djelatnicima koji su u kontaktu s uzročnicima infekcija”, podsjetila je infektologinja Logar.

Naglasila je i da nema točnih podataka iz "okruženja", kako nastaju komplikacije u relativno zdravoj populaciji i koliko su česte.

"Komplikacije iz Afrike uglavnom se prijavljuju kao sekundarne bakterijske infekcije, moguća je i zahvaćenost dišnog sustava s upalom pluća, što može biti problematično kada su u pitanju virusne infekcije. Opisani su i slučajevi meningitisa ili encefalitisa koji su zapravo česti uzrok smrti ovih, uvijek naglašavamo, da je to populacija koja je možda već bolesna, odnosno koja ima pridružene bolesti, koja je pothranjena, koja naprimjer već ima tuberkulozu, razna druga stanja koja utječu na imunološki status. Kod njih je znatno teži tok bolesti nego kod nekoga ko je inače relativno zdrav”, navela je infektologinja Logar i dodala da je većina umrlih iz Afrike među djecom.

Temperatura, bolovi u mišićima i osip na koži

Osim djece, ugroženi su i bolesnici s imunološkim nedostatkom, starije osobe i trudnice.

Majmunske boginje su prvi put otkrivene kod ljudi 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo. Od tada je širenje infekcija među ljudima ograničeno uglavnom na neke zemlje zapadne i srednje Afrike.

U svibnju 2022. slučajevi infekcije majmunskim boginjama, koje uzrokuju temperaturu, bolove u mišićima i osipe na koži, počeli su se brzo širiti svijetom. Vanredno stanje tada je trajalo od srpnja 2022. do svibnja 2023. Epidemija, koja je zahvatila približno 90.000 slučajeva, ubila je 140 ljudi.

Godine 2022. majmunske boginje preimenovane su u mpox na engleskom kako bi se izbjegla stigma koja dolazi od izvornog naziva. Postoje dvije varijante virusa, prva je endemična za srednju Afriku, a druga je nova, zaraznija koju su znanstvenici opisali kao najopasniju do sada.

Prema NIJZ-u, klinički tok bolesti najčešće je blag. Simptomi bolesti su groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, natečeni limfni čvorovi, groznica i iscrpljenost. Obično se razvije i osip. To često počinje na licu, a zatim se širi na druge dijelove tijela, uključujući genitalije. Osip prolazi kroz različite faze i nalikuje vodenim ospicama ili sifilisu prije nego što konačno formira krastu koja na kraju otpadne. Razdoblje inkubacije bolesti je obično od 6 do 16 dana, ali može biti i do 21 dan. Kad krasta otpadne, osoba više nije zarazna. Većina pacijenata se oporavi unutar nekoliko tjedana.