Evo kako stres točno uništava tijelo

Stres utječe i na ritam otkucaja našeg srca. Primjerice, na elektronskom dijagramu otkucaji smirenog srca prikazani su kao ravnomjerni blagi, valovi. S druge strane srce, pod stresom ostavlja kaotične, disharmonične linije. Ovo utječe i na mozak, zbog čega osoba više ne može ni jasno razmišljati. Kako se nositi sa stresom?

Naučite li neke osnovne činjenice o stresu, u budućnosti biste se s njim mogli lakše nositi.

1. Tijelo ne razlikuje veliki i mali stres

Ljudsko tijelo ne razlikuje veliki i mali stres. Bez obzira na njegov psihološki značaj, svaki stres predvidljivo utječe na tijelo, a sve započinje kaskadom 1.400 biokemijskih reakcija. Ukoliko se ne znamo dobro nositi sa stresom, prerano starimo, oštećuju nam se kognitivne sposobnosti, nemamo dovoljno energije i nismo dovoljno djelotvorni ni bistri.

2. Zbog stresa i pametni ljudi rade glupe stvari

Stres inhibira rad određenog dijela mozga, zbog čega donosimo loše odluke. Naime, kad smo koherentni – kognitivno bistri i emocionalno smireni – nalazimo se u harmoniji i možemo donijeti dobre odluke, no stanje stresa stvara neravnotežu.

3. Ljudi mogu otupjeti na stres

Stres definitivno utječe na fizičkoj razini, no možda ste mentalno otupjeli na njega jer ste toliko navikli na svakodnevne iritacije, pritisak i probleme. Stres ipak djeluje na vas emocionalno i mentalno, čak ako vi toga više ni niste svjesni. Sposobnost prosuđivanja može oslabjeti, a emocionalno možemo pasti u depresiju ili pretjerano reagirati na provokacije.

4. Možemo kontrolirati vlastitu reakciju na stres

Prije nego nam stres nanese štete na emocionalnom, psihološkom i fizičkom planu, možemo naučiti bolje reagirati na stres i prije nego li do njega dođe. Promislite na koje sve načine pridonosite stvaranju stresa (možda se trebate bolje organizirati ili trebate naučiti mudrije komunicirati).

5. Najbolja strategija je uhvatiti se ukoštac sa stresom u danom trenutku

Većina ljudi ima sasvim krivu taktiku, cijeli dan izgara od stresa i onda misli riješiti se nakupljene napetosti navečer na satovima joge ili 'ludim' zabavama. Nažalost, tijelo ne čeka do večeri, a kamoli do vikenda, tako da su štete koje nam je nanio stres već tu. Ako vas nešto uznemiri, odmah poduzmite mjere koje djeluju smirujuće. Usvojite stavove i strategije ljudi koji se sa stresom nose bolje od vas. Promislite što oni rade, a vi ne.

6. Fizički simptomi

Stres djeluje na svaku stanicu našeg tijela, a neki od češćih fizičkih simptoma su napeta vilica, glavobolja, tjeskoba, napadaj panike i slične psihološke reakcije, ubrzan rad srca, moždani i srčani udar, aritmija, dijabetes, sindrom iritabilnih crijeva, probavne smetnje, debljanje, smanjeni libido, napetost mišića, a potiče i razne ovisnosti.