EU: Najviše pušača u Grčkoj, a najmanje u Švedskoj

Dvadeset osam posto europskih građana iznad 15 godina puši, 70 posto pušača i bivših pušača tu je naviku usvojilo prije 18. godine života, a polovica građana Europske unije nikada nije pušila, pokazuju podaci iz najnovijeg Eurobarometra o stajalištima Europljana prema pušenju.

Podatke je objavila u srijedu Europska komisija, uoči Svjetskog dana nepušenja 31. svibnja, prenijela je Hina. Pušenje je učestalija pojava u južnoj i istočnoj Europi nego na ostatku kontinenta, pa tako najviše pušača ima u Grčkoj (40 posto), Bugarskoj i Latviji (36 posto), a najmanje ih ima u Švedskoj (13 posto).

Ispitanici u zapadnoj Europi češće su od drugih prestali pušiti. Najviše bivših pušača ima u Nizozemskoj i Danskoj (31 posto), te Švedskoj (30 posto). U Rumunjskoj ima samo 12 posto bivših pušača, u Italiji i na Kipru 13 posto. Pušači u EU-u puše prosječno 14,2 cigareta na dan, što je neznatno smanjenje u odnosu na prošli izvještaj (14,4). Dva posto pušača puši jednu cigaretu dnevno, a 14 posto jednu do pet. Muškarci puše više od žena, 15,4 naspram 12,8 cigareta. Broj popušenih cigareta dnevno raste s dobi.

Kada se govori u socioekonomskim kategorijama, muškarci su češći pušači od žena, osobe u dobi od 25-54 češći su pušači od starijih, nezaposleni, manualni radnici i samozaposleni češći su pušači od ostalih kategorija. Najviše pušača ima među osobama s niskim socioekonomskim statusom. Ogroman postotak pušača i bivših pušača počeo je pušiti pod utjecajem vršnjaka.

Šezdeset jedan posto pušača pokušalo je prestati pušiti, puno više u sjevernoj Europi nego na jugu. Većina onih kojima je to uspjelo prestala je pušiti bez pomoći, primjerice bez nikotinskih zamjena, akupunkture ili hipnoze. Najveći dio građana (60 posto) koji su pokušali ili prestali pušiti navelo je za to zdravstvene razloge, nakon kojih slijedi cijena cigareta.

Šezdeset posto građana podupire mjere kojima bi cigarete postale manje vidljive i privlačne. Iako se smanjio broj ljudi koji su izloženi pasivnom pušenju, još uvijek je 14 posto građana EU-a kazalo da je bilo izloženo duhanskom dimu u restoranu, a 28 posto u kafićima u posljednjih šest mjeseci.

Svake godine gotovo 700 000 Europljana prerano umre zbog bolesti koje je uzrokovalo pušenje. Mnogi tipovi karcinoma, krvožilne bolesti i bolesti respiratornog sistema povezane su s pušenjem. Pušenje je najznačajniji faktor rizika koji se može izbjeći, a uzrokuje više zdravstvenih problema od alkohola, droga, visokog krvnog tlaka, prekomjerne težine i visokog kolesterola.