Dječija hrana: premasna, preslatka i preslana
U hrani za djecu je previše masnoća, soli i šećera, kažu pedijatri i članovi Udruženja za zaštitu potrošača. Na Europskom prvenstvu u nogometu snažno se reklamira upravo ta nezdrava hrana, ogorčeni su političari Zelenih.
Zeleni su proizvođače dječije hrane optužili za tzv. taktiku kojom mame djecu i krše propis po kojem se ne smiju reklamirati proizvodi za djecu mlađu od 12 godina. Po mišljenju Bärbel Höhn, zamjenice šefa kluba poslanika stranke Zelenih u Bundestagu, mnogi omiljeni proizvodi za djecu su prave kalorične bombe. Nedavno su Zeleni, u suradnji sa šefom Pedijatrijske klinike u Potsdamu, Michaelom Radkeom, testirali proizvode, koji se reklamiraju na Eeropskom prvenstvu u nogometu, kao što su slatkiši, bezalkoholna pića i grickalice.
Polovina testiranih proizvoda, sadržavala je više od 500 kalorija na svakih 100 grama. U studiji se posebno kritizira što se na proizvodima, osim što je utisnut logo Europskog prvenstva u nogometu, nalaze i figure iz stripova, nogometni tatui, sličice igrača i igračkice, koje privlače djecu. Skupljanjem slika i njihovim ljepljenjem u katalog djeca se vežu za proizvod.
Za pedijatra Michaela Radkea je najvažnije u studiji što ona pokazuje da natpisi na slatkišima ne ukazuju jasno na njihov sastav. Ako baka i deda žele nešto da kupe svojim unucima, bez lupe oni nemaju šanse da pročitaju što stoji na pakiranju. A čak i ako to mogu pročitati, opet im nije jasno šta je sve u sastavu te namirnice."
Nejasne tabele sastojaka i reklama za preslatke i premasne proizvode odavno su predmet kritika. Organizacija "Food Watch" je početkom godine pod lupu uzela 1.500 artikala iz asortimana hrana za djecu. Rezultat: Skoro trećina proizvoda sadržavala je sastojke, prije svega mast i šećer, koji se po preporuci Ministarstva zdravlja u Berlinu smiju konzumirati samo u malim količinama. Zaključak: Industrijska ponuda hrane za djecu je takva da praktično onemogućava zdravu i izbalansiranu ishranu.
Razlog tome je, po mišljenju organizacije "Foodwatch", što se voćem i povrćem ne može ostvariti veliki profit. Jednostavno se ne isplati prodavati zdravu hranu za djecu. "Dok sa voćem i povrćem ostvaruju maržu od 5%, sa slatkišima, snekovima i bezalkoholnim pićima imaju maržu od 15%. Već sada proizvođači moraju navesti sve sastojke, po tzv. GDA tabeli ("Guideline Daily Amount"). To je tabela na kojoj stoji koliko šećera, masnoća, zasićenih masnih kiselina i soli sadrži jedna porcija od najčešće 100 grama. No, potrošači najčešće konzumiraju puno više od 100 grama.
Pedijatar Radke stoga se zalaže za tzv. zdravstveni semafor. "Riječ je o jednostavnoj i lako razumljivoj deklaraciji, utisnutoj na proizvodu, na kojoj, kada je zeleno svjetlo na semaforu, znači da je proizvod dobar a crveno da mu je sastav loš. Svako zna da puno soli u hrani, pogotovo za djecu nije dobro. Stoga čips dobiva crveno svjetlo. A te najjednostavnije stvari nisu regulirane i to je ono što mi kritiziramo", kaže Radke.
On dodaje kako je veliki problem što nogometne zvijezde, reprezentativci vrbuju za recimo zdrav doručak uz "Kelloggs-Cornflakes". To, s obzirom na ogroman udio šećera, više nije zdrava namirnica za doručak, već slatkiš. A posljedice su gojaznost kod djece, dijabetis i bolesti srca i krvotoka. A što je najgore ovako nezdrave proizvode reklamiraju upravo sportisti, koji "pucaju" od snage i zdravlja.
