Epidemiologinja iz Mostara: Najveći rizik otvaranje granica

"Imamo razloga za optimizam, međutim moramo biti na oprezu kroz naredni period dok se ne utvrdi hoće li se covid-19 javljati kao sezonska bolest, što je inače karakteristika većine respiratornih infekcija, kazala je Andrea Jurić, specijalista epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Razlozi popuštanja mjera

Naime, prvi val je iznenadio cijeli svijet, pa tako i nas, a ako se ponovno i dogodi imamo razvijene sustave nadzora i brzog odgovora, imamo i pojačane zdravstvene kapacitete, educiraniji smo i kao struka i kao populacija, pojasnila je dr. Jurić.

Pročitajte još

Mostarskim vrtićima problem zadaju dva metra

Dr. Jurić naglasila je kako je najveći trenutni rizik otvaranje granica, jer ''tada možemo u kratkom vremenu dobiti veći broj uvezenih slučajeva''.

Navela je relaksacija mjera u Federaciji ima više razloga, a to je epidemiološki povoljna situacija te minimaliziranje štetnih utjecaja covid-19 na gospodarstvo.

''Sljedeći razlog za pojačanu budnost je i najava mnogih znanstvenika o mogućem drugom valu epidemije s jedne strane, dok s druge strane imamo kontinuirani proces mutacije i slabljenja virusa, pa je time upitno ima li  virus još  taj potencijal da izazove drugi val?'', zapitala je.

Ipak, navodi kako razloga za pojačani oprez ima mnogo, počevši o samih saznanja o virusu do postotka kolektivnog imuniteta.

Visoke temperature i virus

''Većina oboljelih, oko 80 posto, prođe bez simptoma bolesti, imuni sustav pamti kontakt s virusom i u idućem kontaktu bi mogao da još više ublaži pojavu bolesti ili je totalno spriječi. Život ne smije i ne može stati i moramo naći pravi balans između popuštanja i eventualnih restrikcija da bismo osigurali optimalnu kvalitetu života ljudima. Opasno je iz straha od nepoznatog uvoditi prevelike restrikcije i time nanijeti ogromnu štetu gospodarstvu, a jednako tako nekritično popuštanje mjera može se vratiti kao bumerang. Zbog svega navedenog potreban je kontinuirani multisektorski monitoring nad ovom pandemijom'', kazala je za Nezavisne novine.

Osvrnula se na spekulacije da će toplije vrijeme biti pogubno za virus. U tom slučaju podsjetila je na brojne epidemiološke situacije gdje u zemljama sa vrlo visokim temperaturama i visokim brojevima zaraženih.

''Postoje i mnogi drugi faktori koji mogu utjecati na ponašanje virusa na određenom području, kao što su UV indeks ili vlažnost zraka, o kojima se trenutno jako malo zna. Ako promatramo ponašanje ljudi za toplijeg vremena jasno je da su ljudi tada skloniji socijalnom kontaktu i time jedno od osnovnih sredstava kontroliranja epidemije, fizička distanca, dolazi u pitanje'', rekla je.