Zbog protesta protiv nasilja u porodici aktivistica dobila prijetnje. Sada traži njihovo strože kažnjavanje
Ako Federalni parlament usvoji izmjene Krivičnog zakona, online nasilje, uvrede i prijetnje koje su upućene aktivistici iz Kalesije koja je organizirala protest zbog femicida i ubojstva djeteta, bili bi kažnjivi kao i oni upućeni žrtvama, što do sada nije bio slučaj.

Hasmira Malić je dan nakon ubojstva Inele Selimović i njenog 13-godišnjeg sina okupila desetine građana i građanki iz Kalesije i mirnom šetnjom uz ispisane transparente poručila da sistem hitno mora početi štititi žene i djecu u ovoj maloj općini.

“Sam broj ljudi koji je došao da digne svoj glas govori o tome koliko nas u Kalesiji ima koji ne volimo nasilje, koji ne podržavamo nasilje i koji smo protiv toga. Koliko žena je bilo u pozadini koje pričaju ‘ja sam se jedva spasila i ja sam pobjegla’, ‘ja sam pretrpjela golgotu jednu’, i ‘ja sam nezadovoljna policijom’”, prisjeća se Hasmira protesta koji su odjeknuli u medijima i na društvenim mrežama, nakon čega joj stižu poruke mržnje, i uvredljivi i ponižavajući komentari.

“Ljudi su toliki bahato pristupili svemu tome da apsolutno nisu ni slušali o čemu sam ja pričala, nisu ni osudili to što se desilo, ali zato jesu mene. To je kao ona gruda snijega – što ide dalje, ona postaje sve veća, i to je otišlo u jednom momentu da su ljudi govorili ‘idi ubij se’ ”, priča ona za Detektor.

To nije prvi put da je žrtva online nasilja, pa se Hasmira gotovo navikla na takve komentare i prestala reagirati na njih. Međutim, zbog ozbiljnosti zločina zbog kojeg je organizirala protest i bjekstva ubojice u tom trenutku, ona je odlučila podnijeti prijavu policiji. Tamo je naišla na nerazumijevanje i nepostupanje.

“‘Ako ti smeta, izbrišete se s tih društvenih mreža, nemojte pratiti, nemojte čitat’. Ono, ‘pustite to kako je krenulo, nek ide’, eto u tom smislu, isto kao što su ženi rekli ‘nemoj dolaziti prijavljivati to nasilje’”, prepričala je Hasmira podsjećajući na slučaj žene iz Kalesije koju su policijski službenici vratili zbog čestih prijava nasilnika.

Sličnu reakciju policijskih službenika dobivale su i druge žrtve online nasilja i prijetnji s kojima su razgovarali novinari Detektora. Neke od njih su imale sreću da prilikom prijave imaju senzibiliziranog službenika koji, u nedostatku zakonskih mogućnosti, nađe način da prijavu zavede pod drugim krivičnim djelom, kako bi na bilo koji način pokušao pomoći žrtvi, ali većina drugih je imala samo zatvorena vrata.

Prema postojećem Krivičnom zakonu Federacije, nasilje putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija nije prepoznato, kao što ni samo sredstvo komunikacije u online sferi nije definirano.

Video: Zbog protesta protiv nasilja u porodici aktivistica dobila prijetnje

Izmjene zakona nastupile sedam godina nakon inicijative

Centar ženskih prava Zenica je prije sedam godina uputio inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona Federacije, nakon što su proveli istraživanje i utvrdili da u većini slučajeva, fizičkom prethodi online nasilje, koje nije zakonom prepoznato.

Aida Ćosić iz Centra ženskih prava kaže da, prema nalazima njihovog monitoringa praćenja predmeta nasilja i ubojstava žena, u više od pola slučajeva se javlja i online nasilje, koje kroz sudske postupke nije prepoznato kao otežavajuća okolnost.

“Žene mogu ovom nasilju biti izložene znači 24 sata dnevno. Ovo nasilje se dešava na platformama, može biti dostupno široj publici, i naravno da žene trpe određene posljedice, kako po njihovo psihičko, ali tako i fizičko zdravlje”, kaže Ćosić

Značajno povećanje online nasilja u Centru su zabilježili poslije ubojstva Nizame Hećimović u Gradačcu 2023. godine, nakon što je snimak ubojstva bio dostupan satima na društvenim mrežama. Poruke koje su žrtve dobivale upućivale su na slično postupanje kao u slučaju ubojstva Nizame.

“Bile su izložene tom vidu nasilja tako da su dobivale prijeteće poruke sadržaja ‘bit ćeš sljedeća Nizama’, ‘ubit ću te’, ‘snimit ću te, policija mi ne može ništa, nećeš dočekati jutro’”, prisjeća se Ćosić nekih od poruka koje su klijentice pokazivale.

Objašnjava da je većina poruka uzrokovala objektivan strah kod žrtava jer su bile svjesne da je nasilnik spreman da to učini zbog nasilja kojem su kontinuirano izložene.

U trenutku kada žena podnese prijavu zbog nasilja ili prijavu za razvod braka, u tom trenutku je uglavnom prošla sve najgore i potpuno je već slomljena, objašnjava terapeutkinja Duška Andrić, koja u Centru ženskih prava Zenica radi sa ženama žrtvama nasilja. Dodaje da se preživjele uglavnom opredjeljuju za razvod, ali ne i za prijavu nasilja, zbog čega statistika nasilja prema ženama nikada neće biti relevantan pokazatelj.

“Mi još uvijek imamo žena koje kažu ‘joj, nemoj’, recimo dođu kod nas, žele da se razvedu i vi vodite postupak, ali ona ne želi da ga prijavi za nasilje. I to je najčešće, kako bi naše žene rekle, ‘de, samo da se kutarišem’. I to je ono što je još uvijek porazno, jer, prvo, ne želi da se bavi time i, drugo, nema povjerenje da će institucije išta uraditi”, kaže Andrić.

Centar ženskih prava Zenica svim ženama, bez obzira na radnopravni status, nudi potpuno besplatno usluge pravne pomoći, psihološke podrške i psihoterapijske usluge. Prema njihovim podacima, u većini slučajeva njihovih klijentica posljedice nasilja, čak i nakon izlaska iz nasilne zajednice, ostaju.

“Već odavno o nasilju nad ženama, nasilju u porodici, govorimo kao o nečemu što za posljedicu ima PTSP, jer su to iskustva i traume koji ostavljaju trajne posljedice, gdje postoje traumatski okidači zbog kojih ćete vi reagirati u svakodnevnoj, vrlo normalnoj komunikaciji, koja naizgled nema nikakvih elemenata nasilja, ali će vam neki okidač biti dovoljan da ponovo počnete u glavi mentalno proživljavati tu traumatsku situaciju”, pojašnjava Andrić.

Zakon sedmicama na čekanju u parlamentu

Izmjene Krivičnog zakona Federacije su, sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, bile predložene na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta 4. veljače, ali je Krivični zakon pred samu sjednicu skinut s dnevnog reda.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama usvojen je jednoglasno na toj sjednici i čeka se glasanje u Domu naroda, nakon čega bi mogao stupiti u primjenu. Međutim, sedmicama poslije i nakon nekoliko održanih sjednica, Krivični zakon nije stavljen u parlamentarnu proceduru.

Hasmira naglašava da postojanje ovakvog zakona, koji kažnjava i online nasilje, ne bi zaštitio samo nju od prijetnji i uvreda, nego i spasio živote onih koji ne mogu podnijeti količinu mržnje koja se širi na društvenim mrežama i online medijima.

“Taj zakon, da je postojao ranije, već bi spasio dva života koja smo izgubili u proteklim periodima, to su žena koja je vršila nuždu na cesti i momak s benzinske pumpe, naprimjer, oni ne bi prošli to što su prošli”, smatra Hasmira.

Mišljenja je da je društvo odobrilo nasilje kao prihvatljivo ponašanje i da ne razmišlja često o tome što ono može prouzrokovati žrtvama dok se ne dese posljedice poput samoubojstava zbog linča kojem budu izložene, a što je tada kasno.

Ćosić objašnjava da su se s izmjenama Krivičnog zakona upoznale tek kada je prvi put predstavljen zakon, a potom i odbile potvrdu da je njihova inicijativa koju su godinama ranije uputile konačno prepoznata.

“Unazad sedam godina od kako smo podnijele ovu inicijativu, mi vidimo taj porast, kako se šire društvene mreže, platforme, tehnologija napreduje, ostavlja sve više i više prostora za počinitelje da vrše razne vidove nasilja nad ženama, što se mora zaustaviti, mora se kazniti”, poručuje ona.

Prema podacima međunarodnih i domaćih udruženja, svaka druga žena u BiH je žrtva nekog oblika nasilja, dok u posljednjih nekoliko godina prevladava uglavnom online nasilje, koje često eskalira i u fizičko, piše detektor.ba.

Ako ste vi žrtva nasilja, savjet, pomoć i podršku možete dobiti na brojeve ispisane na dnu ovog teksta, kao i prijaviti nasilje ili prijavu možete podnijeti i odlaskom lično u najbližu policijsku stanicu. Ako se plašite da prijavite nasilje zbog mogućeg ponavljanja ili eskaliranja, možete tražiti hitno zbrinjavanje u sigurnu kuću.

SOS linija za pomoć i podršku:

1264 RS

1265 FBiH

Policija: 122 ili odlaskom u najbližu policijsku stanicu.