Kako je šutljiva kvantna kemičarka postala najmoćnija žena svijeta

U zadnjih deset godina, časopis Forbes devet ju je puta proglasio najmoćnijom ženom svijeta. Angela Merkel, koja traje duže od cijelog naraštaja svjetskih čelnika, u nedjelju će pokušati osvojiti i svoj četvrti kancelarski mandat.

Suprotno od svojih nekadašnjih partnera, Georgea W. Busha, Tonyja Blaira, Jacquesa Chiraca i Silvija Berlusconija, Merkel je i dalje na vlasti i pokušat će tamo i ostati još četiri godine, piše Hina.

Bakljonoša liberalne demokracije

Tijekom vladavine preuzela je glavnu ulogu u europskoj dužničkoj i migrantskoj krizi, suprostavila se Rusiji u ukrajinskoj krizi i odnedavno, nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, mnogi je vide kao bakljonošu zapadne liberalne demokracije.

S doktoratom iz kvantne kemije, Merkel (62) mnogo je poznatija po metodičkom i pragmatskom pristupu rješavanju problema, nego po govorničkim floskulama i dalekosežnim političkim vizijama.

Cijepljena od taštine i vješta u izbjegavanju zamki dugog boravka na vlasti, živi u stanu u Berlinu sa svojim sramežljivim suprugom Joachimom Sauerom, također znanstvenikom, kupuje u lokalnom dućanu i provodi praznike šetajući Alpama. Nijemci to izgleda vole pa 'mutti', kako je zovu, ima velike izglede i četvrti put biti izabrana da vodi zemlju.

Kvantna kemičarka

Merkel je rođena kao Angela Dorothea Kasner 1954. u lučkom gradu Hamburgu, ali svega nekoliko tjedana kasnije njezina se obitelj preselila u mali gradić na komunističkom njemačkom istoku, u vrijeme kada je većina obitelji išla u suprotnom smjeru.

Od samog početka školovanja, "Kasi", kako su je zvali vršnjaci, bila je odlična učenica s posebnim interesom za ruski jezik i sovjetsku kulturu.

Nakon što je doktorirala u istočnom Berlinu, Merkel je radila kao kvantna kemičarka u Istočnonjemačkoj akademiji znanost. Bivše kolege opisuju je kao šutljivu, marljivu i upornu znanstvenicu, piše Hina.

U njezinoj biografiji objavljenoj 2013. Stefan Kornelius napisao je da se Merkel odlučila posvetiti znanosti jer "nije imala hrabrosti otvoreno se pobuniti protiv komunističkog režima".

Bilo joj je 35 godina kad je Zid pao. Ona je te večeri, 9. studenoga 1989. bila s prijateljicom u sauni. Na povratku kući pridružila se mnoštvu koje je prešlo na zapadnu stranu.

Preko noći oslobođena komunističkog nadzora i bez straha od tajne policije Stasija, Merkel se pridružila novoj istočnonjemačkoj stranci nazvanoj Demokratsko buđenje, kojoj je sestrinska stranka na zapadu bila Kršćansko-demokratska unija (CDU).

Miljenica kancelara

Iako se CDU diči nekim vrijednostima kojima je sklona i Angela Merkel, njezini biografi nagađaju da je izbor stranke više bio odraz njezina instinkta za moći nego svjetonazora.

Brzo je postala miljenica kancelara Helmuta Kohla, koji joj postaje mentor i zove "svojom curom". Nedugo poslije imenovat će je ministricom žena i mladeži u prvoj njemačkoj vladi nakon ujedinjenja.

"Čak i kada je bila samozatajna i tiha... mogli ste osjetiti njezinu snagu", rekla je fotografkinja Herlinde Koelbl, koja već desetljećima jednom godišnje fotografira kancelarku za službene portrete.

Mnogi su podcjenjivali snagu te sramežljive političarku i zbog toga platili cijenu, a jedan od njih bio je i Kohl. Kada se bivši kancelar upleo u skandal s financiranjem kampanje 1999. godine, Merkel je otvoreno pozvala stranku da ga se riješi.

U uvodniku koji je napisala za FAZ, u tekstu koji je danas poznat kao "zahtjev za razvod", Merkel je kazala da se stranka mora distancirati od Kohla onako kako se tinejdžeri moraju distancirati od roditelja kada odrastu.

Najmlađa od svih predsjednika vlada u povijesti

Iako je tada već bila šefica CDU-a, Merkel je čelniku sestrinskih bavarskih kršćanskih socijalista Edmundu Stoiberu mudro prepustila kandidaturu za kancelara na izborima 2002. To je bio potez koji se pokazao odličnim, Stoiber je izgubio izbore od socijaldemokrata Gerharda Schroedera, čija je vlada, pak, izgubila vlast tri godine poslije.

Merkel 2005. postaje savezna kancelarka. Bila je prva žena toj dužnosti i najmlađa od svih predsjednika vlada u povijesti, piše Hina.

U stranci kojom dominaraju muškarci s juga, mahom katolici, žena s komunističkog istoka s dva braka iza sebe i bez djece, bila je i ostala autsajder. Kao stranačka čelnica pomaknula je CDU prema centru provedbom socijalne politike, ukidanjem obaveznog vojnog roka i odustajanjem od nuklearne energije.

Tijekom dužničke krize Merkel je propovijedala fiskalnu disciplinu i stroge mjere štednje. U južnoj Europi su je zbog toga otvoreno mrzili i katkad karikaturalno prikazivali u nacističkoj odori.

"Majka Angela"

Ta se slika promijenila s izbijanjem migrantske krize, kada ju je Der Spiegel nazvao 'Majkom Angelom' i odjenuo joj habit časne sestre, iako je to, nesumnjivo, bila najveća politička kriza u njezina tri mandata.

S Brexitom, izborom Donalda Trumpa i širenjem desničarskog populizma diljem Europe, Merkel, ostane li na vlasti, čekaju novi izazovi. U svijetu koji se još nije snašao nakon rezultata američkih predsjedničkih izbora, mnogi hrabru njemačku političku veteranku vide svjetionikom nade.

I dok će njezin kancelarski protukandidat Martin Schulz priznati da je Merkel "iznimno inteligentna i kiruški precizna", ali i "hladno proračunata", mnogi drugi u zadnjih je godinu dana, od Trumpova izbora, vide kao stvarnog "vođu slobodnog svijeta".