Umjetnički spoj narodnih nošnji, tradicije i fikcije, uhvaćen kroz objektiv fotoaparata donio je Pavelu Surovom niz prestižnih svjetskih nagrada za umjetničke fotografije, a njegove izložbe obišle su više europskih gradova. Iako se u ovoj vrsti umjetnosti pronašao u vrijeme pandemije koronavirusa, niz uspjeha i priznanja ohrabrili su ga da nastavi i kroz konceptualne postavke tradicionalne narodne nošnje, kao modni trend prošlog vremena, prikazuje u potpuno drugačijem svjetlu daje im novu simboliku, javlja Anadolija-

Surovi živi i radi u Kisaču, mjestu nadomak Novog Sada nastanjenom pretežno Slovacima, a po obrazovanju je master diplomirani ekonomista i informatičar. Ta zvanja stekao je na Univerzitetu u Bratislavi, gde je šest i pol godina bio i asistent, a 2014. godine vraća se iz Slovačke u Srbiju gde se kandidira i postaje član Nacionalnog saveta Slovaka u Srbiji. Posljednjih pet godina je direktor Kulturnog centra u Kisaču i dva mandata je zastupnik u Skupštini Vojvodine.

Foto: Anadolija / Novi život narodnim nošnjama

Međutim, prije ulaska u politiku, iza sebe ima niz uspjeha i priznanja u drugim oblastima. U vrijeme studija dobio je nagradu ''Slovak Multimedia Prix'' 2003. godine za najbolju multimedijalni rad u Slovačkoj. U oblasti grafičkog dizajna osvojio je prvu nagradu žirija na tnatjecanja ''HiiiBrand'' 2010. u Kini za najbolji svjetski brend i dobitnik je europskog Oscara ''Design Angel'' na Ad Print Festivalu 2012. godine za najbolji logo dizajn u Europi. Njegova dizajnerska rješenja objavljivanja su po cijelom svetu.

Lokdaun nakon pandemije virusa korone, kako ističe, uticao je da se otkriva u umetničkom smislu na način na koji to do tada nije radio i iz sebe oslobodi taj vid kreativnosti.

Beg od realnosti

''To je bio hobi i odlazak od realnosti da bih mogao da kroz fotografije predstavim svijet kako ga ja vidim i doživljavam. Ove fotografije mogu da predstavljaju i prošlost, ali mogu da budu i neka velika budućnost'', kaže Surovi.

On navodi da je prije vremena korone dve godine gledao vidjeo materijale učeći u teoriji, a vrijeme korone iskoristio je da uzme fotoaparat u ruke i počne stečeno znanje da primenjuje u praksi.

Foto: Anadolija / Narodne nošnje kroz objektiv Surovog

''I tako sam dospjeo do svjetskih nagrada, mnogih izložbi, poput izložbe u Parizu koja je završena krajem kolovoza, te Sankt Petersburgu i u Mariboru gde se trenutno nalaze moje fotografije. U staroj ruskoj prijestolnici dvije godine uzastopno osvajam nagradu za najbolju modnu fotografiju. Koristim stil koji je jako inspirativan, ali koji nije moguće kopirati. Jer ove fotografije ne prikazuju samo narodne nošnje, već u sebi nose toliko duhovnosti filozofije i svjetskih priča'', naglašava Surovi.

Za narodne nošnje posebno se zainteresirao se tijekom organizacije jednog festivala i rada na monografiji posvećenih nošnji Slovaka iz Vojvodine, pa danas, kako procjenjuje, verojatno ima i najveću kolekciju slovačkih narodnih nošnji u Srbiji, a pored nošnji prikuplja i druge antikvitete, poput ćilima i prostirki koje također koristi kao pozadine na svojim fotografijama, uklapajući iz u jedinstvenu cjelinu kolorita i kitnjastih nošnji.

Nakon izložbe ''Korona'' (kruna) koje je bila inspirirana narodnim nošnjama Slovaka u Vojvodini, dobio je poziv da za potrebe programa Novi Sada Europska prestonica kulture napravi seriju fotografija koju je nazvao Tron. Priprema za ovu izložbu trajala je godinu dana, a na njima su prikazani modeli u nošnjama naroda koji žive u Srbiji, Vojvodini, Кosovu, Bosni i Hercegovini, ali su prikazani metaforično.

''Posebna estetika''

''Ove fotografije dišu posebnom, mojom estetikom koju su prepoznati od strane najuglednijih kritičara. To je posebna estetika, simetrija, koloritnosti, koja ide do kičastosi, uklopljena u pozadinu. Pozadina mora da prati boju nošnje i taj dio fotografije je najzahtjevniji'', navodi sagovornik.

Tako kroz narodne nošnje i ženske modele Surovi je prikazao svoj doživljaj povijesnih i religijskih i bajkovitih ličnosti uz upotrebu različitih simbola: Od Eve iz Edenskog vrta, preko Isusa, anđela i arhanđela, svetaca, kraljice Marije, kraljice Francuske, britanske kraljice Elizabete I, Pepeljuge, Crvenkape...

Foto: Anadolija / Tradicija i fikcija

''Na ovim fotografijama narodnih nošnji ističu se i simboli koji čak i folklorašima koji ih nose ostanu neprimjećeni. Na primjer, na nošnji iz Republike Srpske (entiteta u BiH) ima Davidove zvijezde na paftama. Nakit ili bundruk pokazuje da su se naši narodi inspirirali vojničkom odorom koju su prenosili u narodnu nošnju. Onda postoje judaistički simboli, kao dodana kosa koju su donosili Arapi u Bosnu i Hercegovinu. Postoje i brojni simboli koji su određivali način na koji ću prikazati tu nošnju. Tako je, na primjer, narodna nošnja iz Ključa, zbog krišćanskih i slovensko-krišćanskih simbola, poslužila za fotografiju 'Srpska templarka' koja mi je do sada donijela i najviše nagrada'', naglašava Pavel Surovi.

On pojašnjava da arhaične narodne nošnje crpe inspiraciju s kraljevskih dvorova, a kraljevske krune simboliziraju svadbena oglavlja. Na kraljevskom dvoru pored raskoši do izražaja dolazi ženska ljepota, koja je glavna inspiracija mnogih umjetnika i svaka žena želi da bude najlepša, da bude na tronu.

Autentični simboli naroda

Različiti narodi kroz svoju narodnu nošnju ističu svoje autentične simbole i obilježja, koji ih određuju kao narod i u tom smislu čine jedinstvenim i posebnim. Svojim etnografskim istraživanjem i kroz fantazmagorične fotografije Pavel Surovi je tu podudarnost sublimirao u jedan originalan i jedinstveni fotografski prikaz.

Foto: Anadolija / Pavel Surovi

''Moje fotografije imaju skrivene sublimirane poruke i one su više od multikulturalnosti i suživota naroda na ovim prostorima, i takoreći estetski lijepih fotografija lijepih žena u narodnih nošnjama. One prikazuju jedinstven spoj umjetnosti i etnologije, tradicije i modernog doba, kao i povijesno – nacionalno obilježje u domenu modnog dizajna. Predstavljaju Europsku prijestolnicu u duhovnom, povijesnom, filozofskom i krišćanskom smislu'', zaključuje Pavel Surovi.