Stotinu Monetovih umjetničkih djela na izložbi u bečkoj Albertini

Retrospektivna izložba "Claude Monet", koja će kroz stotinu umjetničkih djela predstaviti stvaralaštvo najpoznatijega francuskog slikara impresionizma od ranoga razdoblja do kasnih radova nastalih u Givernyju, otvara se u četvrtak navečer u bečkom muzeju Albertini.

"Ova važna i sveobuhvatna izložba predstavlja presjek najvažnijih umjetničkih djela u sedamdesetogodišnjem iznimnom umjetničkom stvaralaštvu Claudea Moneta, a obuhvaća raspon od njegovih ranih, figurativnih slika, zatim impresionističkih pa sve do posljednjih nastalih u Givernyju, koje su utrle put apstraktnom ekspresionizmu", rekao je na konferenciji za novinare u bečkom muzeju Albertini direktor Klaus Albrecht Schroeder. Naglasio je da je Monet slikao svijetlim živim bojama i spontanim potezima kista te da su mu atmosfera, svjetlo i boja bili važniji od motiva koje nije tražio u povijesti nego u svojoj neposrednoj blizini.

Izložba obuhvaća 100 Monetovih ulja na platnu, koja nas, kako je rekao kustos izložbe Heinz Widauer, vode tragovima Monetovih životnih postaja: od slikarskoga početka u Parizu, zatim u Argenteuilu pa sve do boravka u selu Vetheuilu na Seini gdje se zbog teške finacijske situacije i dugova bio povukao u osamu i gdje su nastali njegovi najljepši zimski i proljetni krajolici.

Monet se 1883. preselio u Giverny, 70 kilometara zapadno od Pariza, gdje je naslikao slavne lopoče te japanske mostove s glicinijama i aleje ruža. U Givernyju je dao urediti vrt s raskošnim cvijećem i izgradio ribnjak u koji je posadio lopoče.

Bio je očaran bojama njihovih cvjetova, svjetlosnim efektima na njihovu lišću i odrazima u vodi što je prenosio na platno. Dao je izgraditi i poseban atelijer kako bi mogao slikati lopoče velikog formata - Grandes Decorations - koje je poslije poklonio državi. Monet je bio očaran svjetlom. Znao je naslikati nekoliko skupina djela s istim motivom prikazujući kako se s promjenom svjetlosti mijenja i boja, poput serije slika katedrale u Rouenu ili doline rijeke Creuse.

Uz niz djela sa slavnim lopočima, izložba prikazuje i radove nastale na obalama Normandije, u Bretagni, Londonu i u Norveškoj.

Podnaslov izložbe je "Svijet u rijeci", a prema kustosu Widaueru, element vode provlači se kroz cjelokupno stvaralaštvo "majstora svjetla i vode", koji na platno prenosi doživljaj trenutka, promjenljivost prirode, rasplinjavanje krajolika u magli, snijegu, morskim valovima ili obalama Seine.

Claude Monet (1840.-1926.) najdosljedniji je predstavnik francuskog impresionizma. Od privatno organizirane izložbe u atelijeru fotografa Nadara 1874. u Parizu, gdje je bilo izloženo i njegovo slavno djelo "Impression, soleil levant" po kojemu je umjetnički pravac i dobio naziv impresionizam, počinje Monetova uzlazna putanja.

Mnoge slike na početku bile su malog formata. Umjetnici oko Moneta, Maneta, Degasa, Pissaroa, izišli su iz atelijera, slikali su na otvorenom, u prirodi, na trgovima, koristili su slobodu pokreta kistom i mnogo grudica čiste boje kako bi postigli željene impresionističke efekte, a pariški likovni kritičari njihova su djela ocijenili skandaloznim i podrugljivo ih nazivali impresionistima.

Najpopularniji slikar impresionizma prve je veće uspjehe ostvario tek s 50 godina, što mu je omogućilo financijsku neovisnost. Iako u 60. godini počinju njegovi problemi s vidom, koji su 1922. doveli do potpunog sljepila, Monet je nastavio slikati točno pamteći mjesto bolje na paleti.

Ova je izložba, kako je naglasio Schroeder, najveća Monetova retrospektiva u Austriji poslije više od 20 godina. Djela za tu, kako je rekao, izvanrednu izložbu, posuđena su iz četrdesetak svjetskih muzeja i privatnih zbirki poput Musee d'Orsay u Parizu, Museum of Fine Art u Bostonu, National Gallery u Londonu, National Museum of Western Art u Tokiju ili Puškinova muzeja u Moskvi.

Izložba ostaje otvorena do 6. siječnja, a ostvarena je uz potporu i u suradnji s pariškim Musee Marmottan Monet, koji posjeduje najljepšu i najveću zbirku Monetovih djela na svijetu.