Projekt "Krleža, Hotel Europa, Stari grad" vratio Krležu u Sarajevo nakon deset godina

"Ovim smo projektom vratili Miroslava Krležu u Sarajevo nakon deset godina, kao i teatarski osvijestili prostor hotela 'Europa', zbog čega sam jako zadovoljan", kazao je danas u Sarajevu Gradimir Gojer, autor projekta "Krleža, hotel Europa, Stari Grad" koji je proteklih mjeseci realiziran u ovom hotelu.

Rezimirajući spomenuti projekt, Gojer je na konferenciji za medije kao jedan od najvećih rezultata naveo okupljanje svih bh. kulturnih sredina i reprezentativnih glumačkih imena iz Sarajeva, Mostara i Banja Luke na jednom mjestu. Tako su u projektu sudjelovali glumci Izudin Bajrović i Slaven Vidak iz Sarajeva, Robert Pehar iz Mostara, Radenka Ševa i Ljiljana Čekić iz Banja Luke te operni pjevač Dušan Bugarin.

Najavio je da će projekt za ovu godinu formalno biti završen u studenom, kada će u hotelu "Europa" gostovati dva istaknuta književna i teatarska stručnjaka - Predrag Matvejević koji će održati predavanje "Razgovori s Krležom danas", te istaknuti beogradski teatrolog Raško V. Jovanović koji će govoriti o interpretaciji Krleže na srbijanskim teatarskim scenama.

Projekt će biti nastavljen i iduće godine, kada će biti organizirane tri izvedbe posvećene Krleži - drama "Adam i Eva", proza "Pijana novembarska noć 1918.", te poezija "Večer Krležine lirike" s fokusom na njegovu knjigu "Plameni vjetar".

"Program je ove godine koncipiran na način da potencira Krležin revolucionarni slogan. Tako, na primjer, 'Pijana novembarska noć 1918.' govori o balkanskoj krčmi, odnosno svemu što se u političkom smislu dešava na ovim prostorima", kazao je Gojer.

Iduća će godina u okviru ovog projekta donijeti i dva okrugla stola - "Krleža i BiH", gdje će moderator biti Aziz Hadžihasanović i "Krleža, legende i teatarska suvremenost" uz moderatora Georgija Paru.

Gojer najavljuje i serijal večeri posvećenih suvremenicima Krleže, koji su najuspješniji u interpretiranju tog pisca na ovim prostorima. Dvije će večeri biti posvećene dvojici istaknutih bh. glumaca koji su zabilježili uspješne izvedbe Krleže - Vladi Jokanoviću i Izudinu Bajroviću.

"Dva su razloga zašto je Krleža posljednjih deset godina izostao s bh. scena - prvo jer je iznimno teško interpretirati tako složenog pisca kakav je Krleža, a drugo jer u BiH riječ vode desničarske političke snage, dok je Krleža prvenstveno pisac lijeve misli", zaključio je Gojer.