Prije 95 godina rođen je najvažniji predstavnik američkog pop-arta

Na današnji dan prije 95 godina, 6. kolovoza 1928. godine u Pittsburghu je rođen Andy Warhol (Andrew Warhola), američki multimedijalni umjetnik, izdavač te suosnivač i najvažniji predstavnik američkog pop-arta.

Počeo 1950-ih kao grafički dizajner i ilustrator za modne, sjajne i lifestyle časopise, a karijera mu se brzo razvijala. Ostavio je opsežan opus, od jednostavnih reklamnih grafika do slika, objekata, filmova i knjiga. Radio je i kao glazbeni producent.

Andy Warhol bio je najmlađi od trojice sinova iz siromašne seljačke obitelji rusinskih korijena. Njegovi roditelji Ondrej Varhola (amerikanizirano u Warhola) (1888. – 1942.) i Julia Justyna (rođena Zavacka; 1892. – 1972.), bili su doseljenici iz sela Miková blizu Medzilaborcea u Karpatima, u sjeveroistočnoj Slovačkoj (tada: Kraljevina Ugarska). Njegovo rođeno ime bilo je Andrew Warhola, koje je kasnije dodatno amerikanizirao.

Andy Warhol volio je koketirati s datumom rođenja i povremeno ga "pomlađivao" na 1930. godinu, ponekad i na 1933., zbog čega biografije često sadrže vrlo različite podatke; Ipak, priznao je svoje rodno mjesto Pittsburgh u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji.

U dobi od osam godina, Warhol je obolio od autoimune bolesti (chorea minor), zajedno s rijetkim poremećajem pigmentacije, tako da su ga dugo smatrali albinom. Dijete prikovano za krevet brzo je razvilo strast prema stripovima i filmovima, počelo je crtati i rezati figure od papira. Tijekom tog vremena Warhol je razvio intenzivnu vezu sa svojom majkom Julijom.

Od 1945. do 1949. Warhol je studirao komercijalnu umjetnost na Carnegie Institute of Technology u Pittsburghu, sada Sveučilište Carnegie Mellon, i stekao diplomu iz slikarstva i dizajna.

Nakon završetka studija, sa svojim kolegom studentom, umjetnikom Philipom Pearlsteinom, seli se u New York, koji nije bio samo književno i umjetničko središte, već i najveće uporište oglašavanja.

U kasnim 1940-ima Warhol je radio u tvornici cipela. Na putu do posla prišao mu je Alexander Iolas, koji ga je svakodnevno viđao kroz izlog svoje galerije; taj je kontakt kasnije rezultirao Warholovom prvom izložbom.

Iako je Warhol bio iznimno uspješan kao industrijski i reklamni grafički dizajner - krajem 1950-ih bio je jedan od najbolje plaćenih grafičkih dizajnera na Manhattanu - ubrzo je odabrao umjetnički put i tražio nove ideje za svoje slike na platnu.

Warhol se usredotočio na trivijalne teme pop kulture; Hollywoodske zvijezde, stripovske i crtane motive kao što su Mickey Mouse, Popeye ili Superman, koje je u početku izrađivao i reproducirao ručno.

Ovim ilustracijama preuzetim s reklamne scene svjesno se distancirao od apstraktnog ekspresionizma Marka Rothka ili Barnetta Newmana ili akcijskih slika Jacksona Pollocka.

Međutim, ubrzo je morao s rezignacijom shvatiti da kolege umjetnici poput Roya Lichtensteina i Roberta Rauschenberga već koračaju terenom sa sličnim motivima.

Uspostavio je vezu sa svojim ranijim životom dizajnirajući kolekciju izloga od još uvijek ručno oslikanih "odbačenih" djela za robnu kuću Bonwit Teller na 5. aveniji u New Yorku, prelazeći na novu tehniku.

Od 1960-ih radio je slike predmeta masovne potrošnje, koje je umnožavao i izvodio u svilotisku (Velika poderana limenka Campbell juhe, 1962), i uvećane portrete poznatih osoba prikazujući ih u smjelim kromatskim kontrastima (25 obojenih Marilyn, 1962; Dvostruki Elvis, 1963; Elizabeth Taylor, 1964), a istodobno prikazivao šokantne fotografije s prizorima iz suvremenoga života (Srebrna propast, 1963).

Od 1963. režirao je više filmova kojima je stekao status jednog od prvaka underground-filma i neovisnoga nekomercijalnog filma općenito.

Najčešće je eksperimentirao približavanjem filmskog i realnoga trajanja višesatno snimajući isti predmet ili zbivanje: Spavanje (Sleep, 1963), Empire (1964); posebnu pozornost obraćao je eksplicitnoj seksualnoj tematici: Kauč (The Couch, 1964), Plavi film (Blue Movie, 1968), okušao se i u tzv. proširenom filmu: Djevojke iz Chelseaja (The Chelsea Girls, 1966).

Bio pokrovitelj i menadžer rock-sastava The Velvet Underground (1965–67), osnovao časopis Interview (1969) i vlastitu televizijsku postaju (1979); objavio knjigu POPism (1980).

Umro je u New Yorku 22. veljače 1987. godine.