Manifestacija "Slovo Gorčina": Otvorena izložba Društva umjetnika Mostara

Na kulturnoj manifestaciji "Slovo Gorčina", drugog dana je otvorena izložba likovnih radova Društva umjetnika Mostara, održan okrugli stol o stećcima.

U Makovoj hiži je program nastavljen izložbom nove postavke i recitalom natpisa sa stećaka, starobosanskih epitafa, pod imenom "Glasovi medijevalne Bosne", koje je govorio mostarski glumac Nedžad Maksumić.

Zijah Sokolović je izveo monodramu „Međuigre 0-24“.

Među izloženim radovima u galeriji Branko Šotra je portret pjesnika Maka Dizdara, ulje na platnu, autora Nusreta Velića, reljef u bakru s prikazom „Gorčina“ (motiv čovjeka s podignutom rukom na stećku), kao i akvareli Jagode Serdarević i Azre Imamović.

Okrugli sto „Stećci-Umjetnost, kultura i tradicija“, organiziran povodom nominacije stećaka na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, privukao je značajnu pažnju publike.

Bilo je riječi o mogućoj vezi stećaka s ilirskom tradicijom (koliko su stari najstariji stećci), ali i zapadnoevropskom srednjovjekovnom kulturom.

Unuk Maka Dizdara, Gorčin Dizdar, koji na York Univerzitetu u Torontu priprema doktorsku disertaciju o stećcima, u tematskom izlaganju je najveću pažnju posvetio političkoj dimenziji izučavanja stećaka.

Govorio je i o primarnom i simboličkom tumačenju likovnih motiva sa stećaka.

Lejla Nakaš, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, govorila je o solarnim simbolima na stećcima, posebno o motivu zvijezde i križa u kružnici, o solarnom križu, te o univerzalnom simbolu regeneracije i uskrsnuća , o tzv. točku vremena.

Drugi dio izlaganja posvetila je vezi slovnih simbola na stećcima (slavenskom pismu) i nekih univerzalnih grafičkih simbola.

Mirha Šabanović iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo, govoreći o likovnoj ornamentici na stećcima, rekla je da veliki broj osnovnih motiva vodi porijeklo još iz pred povijesnih vremena (astralni motivi, biljni i životinjski - spirale, jeleni, zmije i konji, ljudske ritualne predstave - kola i lov), da kršćanstvo usvaja paganske motive te da je kod stećaka prisutan i utjecaj predromanike, romanike i gotike.

Arheolog Zijad Halilović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH govorio je o nekropoli sa stećcima na lokalitetu Ravnice u Dubočanima, općina Konjic.

U njegovom izlaganju prvi put je istaknuto i postojanje župe Kom, osim ranosrednjovjekovne župe Neretva na prostoru Konjica.

Nekropola Ravnice u dosadašnjoj literaturi ostala je neobjavljena i tehnički neobrađena.

Predstavljen je i referat historičara Esada Kurtovića, profesora na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Dr. Salih Jalimam i mr. Adis Zilić, historičari s Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru, govorili su o nekropoli stećaka na Radimlji te o nekropolama stećaka na području naselja Rotimlja.

Jasmin Hodžić, moderator i službeni domaćin okruglog stola, govorio je o uništavanju stećaka uz crkve na Ošanjićima (Stolac) i Vlahovićima (Ljubinje) te o figurativnom i doslovnom čitanju likovnih predstava na stećcima, od kojih posebno ističe motiv čovjeka s uzdignutom rukom, uz kojeg se pojavljuju i figure sa spuštenim i uzdignutim rukama, koje u međusobnom jedinstvu predstavljaju narativni prikaz scene plesa-molitve.

Bogat program predstavljen je i na inoviranoj izložbi „Mak Dizdar- Čovjek i pjesnik“ u Makovoj hiži u Stocu.