Brodom preko Alpa, sve do Venecije gdje su potonuli

Passage2011, s podnaslovom Akcionistička, transalpska drama, naziv je njihove misije u kojoj su umjetnici ručno izrađen crveni brod od 5 metara, koji nalikuje predimenzioniranoj dječjoj igrački, isključivo svojom fizičkom snagom prevezli preko Alpa i doveli u Veneciju, trenutni centar svjetske umjetnosti.

U svibnju su se s brodom uputili iz Austrije. Put ih je vodio napornom te fizički i psihički zahtjevnom rutom kojom su brod prevezli preko surovog alpskog kamenjara te se susreli s kišom, snijegom, ledom i zimom. Cilj im je bio doći na Bijenale, ali i planirano zakasniti na njegovo otvaranje. Umjetnost, tj. brod kao umjetnički objekt, ali i fizička i mentalna akcija prenošenja kao umjetnički akt, centralni je dio ove drame koja je na početku imala dva predviđena ishoda. Apoteozu kao ostvarenje težnji ili katastrofu kao mogući neuspjeh. 

Umjetnici i crveni brod stigli su u Veneciju tijekom Bijenala, ali dovoljno kasno nakon otvaranja da kustosa i trgovaca umjetninama te velikih zabava više nije bilo. Pri porinuću u kanal brod je potonuo zajedno s umjetnicima kao mornarima iz dječje slikovnice. Tako je kako stvarni i fizički tako i metaforički prijelaz preko Alpa završio kao šala iz dječje igre. 

Ali Aichner i Huber nisu se šalili. Njihov projekt bogat je referencama. U sjećanje priziva Werner Herzogov Fitzcarraldo u kojem Klaus Kinski prevozi parobrod preko planine u južnoameričkoj prašumi, Hanibalov prijelaz preko Alpa sa slonovima ili Sizifove muke. Svima su zajednički suočavanje kultura, suočavanje s prirodom i suočavanje sa samim sobom i samonametnutim ciljevima, opsesijama i idealima te prelaženje vlastitih granica. Kao i Dürer, ovi suvremeni umjetnici prešli su Alpe i došli u Italiju, simbolički raj za umjetnike. Ali Aichner i Huber sami su odredili težak put i tako pokazali da umjetnost smatraju ekstremnim iskustvom.

Isto tako, iako umjetnici naglašavaju da nisu ekoaktivisti, prijelaz preko alpskih ledenjaka može se interpretirati kao odgovor na globalne ekonomske i ekološke prepreke koje čovječanstvo danas susreće. Projekt u tom smislu stoji kao simbol za izazove s kojima se danas suočavamo, a koje treba prevladati s ciljem očuvanja životnog okoliša. 

Što se tiče kašnjenja na otvaranje, Huber pojašnjava da je ono pomalo subverzivno. Kao brod na planini ili pak slon u Alpama, umjetnici osjećaju da zapravo ne pripadaju tom svijetu. Kašnjenjem su Aichner i Huber izbjegli ceremonije svijeta umjetnosti, ali i zakone njegova tržišta. Nakon potonuća, brod je izvađen i sada se nalazi u protestantskoj crkvi u Veneciji, gdje će ostati do kraja Bijenala. Kolekcionari, direktori muzeja i kritičari neće ga vidjeti jer su nakon otvaranja požurili negdje drugdje.