15 godina Street Arts Festivala: Kako je Mostar postao magnet za umjetnike iz cijelog svijeta
Mostar je kroz djelovanje Street Arts Festivala postao prepoznatljivo mjesto za umjetnike koji u javnom prostoru ostavljaju svoje radove, kazala je Maja Rubinić, jedna od organizatorica mostarskog festivala ulične umjetnosti.
Tijekom proteklih desetak dana autori iz Španjolske, Francuske, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kanade, Australije i Austrije okupili su se na 15. izdanju Street Arts Festivala, predstavljajući svoje radove kroz murale, ilustracije, tekstilne radove, apstrakciju i multimediju.
Zajedničko svim sudionicima bilo je korištenje javnog prostora kao mjesta umjetničke intervencije, komunikacije i susreta.
Od neformalne inicijative do Udruge "Rezon"
Street Arts Festival Mostar pokrenut je 2012. godine s ciljem oplemenjivanja javnog prostora i doprinosa kulturnom životu grada.
"Mislim da je festival počeo u nekom stjecaju okolnosti koje su bile specifične. Bez obzira koliko je to danas popularan format, činjenica je da je Mostar tih godina naprosto bio drukčija sredina", kazala je Rubinić u razgovoru za Fenu.
Navela je kako je sve počelo zahvaljujući ljudima okupljenima oko kolegija na United World Collegeu (UWC) – Peteru Lorenzu, Ljubici Bajo i Marini Đapić, kojima su se kasnije pridružila i druga imena.
"Bila je to era neformalne inicijative, dok Udruga Rezon, kao službena platforma Street Arts Festivala, nije poboljšala stvari u smislu profesionalnosti. Tako danas svoju energiju možemo ulagati organiziranije i zapravo izravno utjecati na to koliko toga će se dogoditi i kakav će biti efekt tog cjelogodišnjeg truda i rada", pojasnila je Rubinić.
Umjetnost koja oplemenjuje prostor
Rubinić je istaknula kako se Festival tijekom godina mijenjao te da svako izdanje donosi drukčije umjetničke pristupe i nove discipline kojima se publici približava različitost street arta i umjetnosti u javnom prostoru.
"Mostar je kao jedan bazen koji ima puno arheoloških slojeva i taloga i sada je, kroz djelovanje Street Arts Festivala, postao jedno markirano mjesto na koje dolaze novi ljudi ostaviti svoje radove", rekla je.
Naglasila je kako se svi radovi u javnom prostoru prethodno dogovaraju sa stanovništvom, a cilj je uklopiti murale u kontekst prostora koji trebaju oplemeniti.
"Bez obzira na to koliko u street artu ima gerilskog, pa i vandalskog, posebnog adrenalina koji privlači tolike umjetnike, mi zbog veličine investicije u slučaju murala, koji je veći i skuplji format, kad biramo neku lokaciju pokušavamo pomiriti sve aktere. Ali isto tako, vodimo i računa o izražaju umjetnika", istaknula je Rubinić.
Dodala je kako je program Festivala uvijek usmjeren prema stanovništvu i različitim generacijama, a cilj je u budućnosti dodatno ga prilagoditi mlađim dobnim skupinama.
Hercegovački motivi na muralu kanadskog umjetnika
Jedan od sudionika ovogodišnjeg Festivala je Boris Biberdžić, umjetnik koji je u Mostar stigao iz Kanade, ali je s gradom na Neretvi osobno povezan.
"Rođen sam u Mostaru, ali sad živim u Montrealu. Odradio sam svojevrsnu Balkan turneju na koncu koje sam stigao u Mostar, što je za mene jedan savršeno zaokružen put", rekao je Biberdžić za Fenu.
Na zgradi u Ulici Alekse Šantića izradio je veliki mural u koji je uklopio motive karakteristične za Hercegovinu.
"Ja inače radim poluapstraktno, a ovog puta dodao sam motive šipka, masline, smokve, nekih otpornih voćaka koje i u lošem tlu mogu dati lijepe plodove. To je neka metafora za ljude odavde, htio sam ovim radom ostaviti lijep poklon Mostaru", poručio je.
Kazao je kako se za njegov mural zanimaju brojni prolaznici iz različitih krajeva svijeta, a za murale koji pokrivaju nekoliko katova zgrade potrebno mu je od sedam do deset dana rada.
Ruševine kao prostor za novu umjetnost
Biberdžić za svoje murale koristi doodle grid tehniku, koja umjetnicima omogućuje jednostavnije prenošenje skica na velike površine bez potrebe za preciznim mjerenjem i ravnalima.
"Crtaš neke forme, bilo što, fotografiraš ih i onda to preneseš računalom i dobiješ skicu koja ti pokazuje otprilike gdje što crtati i koje linije povući", objasnio je.
Istaknuo je kako ga je koncept Street Arts Festivala Mostar posebno oduševio zbog raznovrsnosti programa.
"Posjećujem više ovakvih festivala, a Mostar mi je pri samom vrhu što se tiče programa. Nisu to samo murali, nego i projekcije, glazbeni događaji, tako da je Festival stvarno kompletan", rekao je.
Posebnost mostarskog festivala vidi i u oslikavanju urušenih zgrada koje su i dalje u ruševnom stanju više od 30 godina nakon završetka rata.
"To je donekle i cilj street umjetnosti – da nešto napravi boljim, ljepšim, u ovom slučaju nadoknadi arhitekturu. Ima tu puno potencijala da se uljepšaju ti dijelovi grada", zaključio je Biberdžić.








-webp.webp)








-webp.webp)

-webp-wm.webp)



-webp.webp)
-webp.webp)
