
Kina je u posljednja dva desetljeća preuzela vlasništvo nad više od 11.300 patenata izvorno razvijenih u Njemačkoj, upozorava novo istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta (IW), otvarajući raspravu o tome gubi li najveće europsko gospodarstvo kontrolu nad vlastitim tehnološkim inovacijama.
Prema rezultatima studije, kineske tvrtke i institucije početkom 2000-ih praktički nisu posjedovale njemačke patente, dok danas kontroliraju tisuće inovacija nastalih u njemačkim istraživačkim centrima, industriji i tehnološkim kompanijama.
Posebno zabrinjava činjenica da se velik dio tih patenata odnosi na područja u kojima je Njemačka desetljećima bila globalni lider, poput strojarstva, industrijske automatizacije i robotike.
Jedan od najpoznatijih primjera je preuzimanje njemačke tvrtke Kuka, jednog od svjetskih pionira industrijske robotike, koju je 2016. godine kupio kineski konglomerat Midea. Taj je posao tada izazvao veliku političku raspravu u Njemačkoj i Europskoj uniji o zaštiti strateških tehnologija.
Autori studije navode kako je Kina u međuvremenu višestruko povećala ulaganja u istraživanje i razvoj. Dok je Njemačka pala s trećeg na šesto mjesto svjetske ljestvice prema izdvajanjima za istraživanje i razvoj, kineska ulaganja porasla su gotovo dvadeset puta.
Takav rast omogućio je kineskim kompanijama agresivnije preuzimanje stranih tehnologija, bilo kroz akvizicije tvrtki, kupnju patenata ili ulaganja u strateške industrije.
Pojedini stručnjaci smatraju da se ne radi samo o tržišnom natjecanju nego o dugoročnoj državnoj strategiji Pekinga usmjerenoj prema stjecanju tehnološke prednosti.
Istodobno upozoravaju da kinesko tržište ostaje znatno zatvorenije za strane ulagače nego europsko. Kineske vlasti koriste različite regulatorne mehanizme, sigurnosne provjere i ograničenja za ulazak stranih kompanija u osjetljive sektore, dok europske tvrtke često nemaju jednake mogućnosti pristupa.
Rasprava o takozvanom ''de-riskingu'', odnosno smanjenju ovisnosti o Kini u strateškim sektorima, posljednjih je godina sve prisutnija u Bruxellesu i europskim prijestolnicama.
Zagovornici strože zaštite tehnologije upozoravaju da Europa ne može dugoročno zadržati konkurentnost ako najvrjednije inovacije završavaju pod kontrolom stranih kompanija. S druge strane, dio ekonomista ističe kako globalno tržište patenata i investicija ostaje sastavni dio međunarodne trgovine te upozorava na opasnost pretjeranog protekcionizma.
Istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta ponovno je otvorilo pitanje koliko Europa uspješno štiti vlastito tehnološko znanje u vremenu sve intenzivnijeg globalnog natjecanja između Zapada i Kine.