Muzeji i kulturne institucije trebali bi prigrliti društvene mreže

Muzeji, kao i mnoge kulturne institucije, danas ne mogu bez društvenih mreža, one im mogu pružiti puno više od puke oglasne ploče, no i sam sustav mora postati otvoreniji prema novoj vrsti interakcije s publikom, rečeno je u srijedu na panelu Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Pod nazivom "Umrežavanje u muzejima: društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog" panel se bavio raznim aspektima novog načina komunikacije i edukacije, svojevrsne revolucije koju moraju proći.

Dario Marčac, kreator sadržaja na društvenim mrežama, vjeruje da muzeji imaju fantastičnu priliku da iskoriste Tik Tok u poslovne svrhe i tagiraju mlade koji više nisu na Facebooku, rijetko su na Instagramu, a ponajmanje gledaju televiziju, javlja Zimo.

Iako se ta mreža najčešće asocira uz 'glupavi' sadržaj, Marčac kaže da to baš nije tako, stvari su se promijenile, a prema najnovijim statistika publika je ravnomjerno raspoređena od maloljetnih do onih u pedesetima, dok trajanje videa ide i do 10 minuta.

Kao tiktoker s više od 500 tisuća pratitelja i pripadnik 'generacije Z' savjetuje muzejima da dokumentiraju procese svog rada, objavljuju priče iz muzeja jer to je ono što ljudi vole, pa kroz neko vrijeme doći i u sam muzej.

Krešimir Dabo, stručnjak za odnose s javnošću u kulturi, rekao je da je u poplavi informacija važno razmišljati strateški, vidjeti kojoj se publici obraća, ali i zadržati ozbiljnost u oblikovanju sadržaja.

Smatra kako društvene mreže još nisu našle svoje mjesto u izradi strategija za muzeje, najčešće se time bavi jedna osoba ili nitko, a nužno je da ravnatelji i drugi koji upravljaju muzejima budu medijski pismeni.

Moramo definirati što znače odnosi s javnošću, zašto su nam društveni mediji neophodni za kulturu i zapitati se u čemu je problem kada samo deset ljudi dođe na izložbu, dodao je.

Ivan Dorotić, fotograf, publicist i komunikacijski strateg, slaže se da je važno unutar muzejske industrije raditi na osvještavanju, no problem je što, iako se povećala važnost društvenih mreža, nije se povećao i budžet za njih.

Kulturni sadržaj ne možemo uspoređivati s marketinškim akcijama, no kako bismo došli do publike treba pronaći prostor između koji bi bio sadržajan i promišljen, ustvrdio je.

Kao primjer dobrog projekta bez promocije na društvenim mrežama naveo je vrhunske interpretacijske centre koji se proteklih godina otvaraju u Hrvatskoj i u koji je uložena velika količina novaca, no gotovo ih nitko ne posjećuje.

Mihaela Kulej, ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica, jednog od rijetkih koji je aktivan na svim društvenim mrežama, vjeruje da su sve internetske platforme dobre za muzeje kako bi se s vremenom stvorila zajednica koja neće samo konzumirati njihove sadržaje, već i iznjedriti zajednički projekt u fizičkom i online prostoru.

Današnji panel prvi je od četiri u programu Stručna događanja AMZ. Za 27. listopada najavljen je panel o otkrivanju povijesti u muzejima, za 9. studenog o etičkim dilemama kod izlaganja ljudskih ostataka, a 22. studenog o tome kako muzeji predstavljaju znanost u svojim postavima.