Google na sudu zbog "kanibalizacije konkurenata"

Ima tome skoro tri godine otkako je u listopadu 2020. Ministarstvo pravosuđa SAD-a (DoJ) podnijelo građansku antimonopolsku tužbu protiv Googlea zbog monopoliziranja pretraživanja i oglašavanja na pretraživačkoj mreži. Dva mjeseca kasnije, državni odvjetnici 35 država, Distrikta Columbia, Portorika i Guama podnijeli su zasebnu tužbu.

Ovi slučajevi sada spojeni. Na suđenju, za koje se očekuje da će trajati 10 tjedana, pod povećalom će biti Googleovi "ekskluzivni ugovori o poslovanju" s Appleom i Samsungom, kao i Googleov običaj da svoje usluge unaprijed učitava na Android uređaje.

Gušenje konkurencije ili...

To što praktički drži monopol na tržištu pretraživanja, ne znači da Google doista krši zakone; tvrtka s monopolskom moći djeluje protuzakonito samo kada svojim ponašanjem guši konkurenciju, stav je suca Amita Mehte s Okružnog suda Distrikta Columbia. Mehta je odbacio neke optužbe, uključujući glavnu da je Google namjestio dizajn svoje tražilice kako bi poboljšao vlastite proizvode u odnosu na konkurente kao što su Amazon, OpenTable, Expedia ili eBay.

Google pak tvrdi da njegovi partneri odabiru njegovu tražilicu "na temelju kvalitete usluga i preferencija potrošača. Ukratko, ljudi ne koriste Google jer moraju, koriste ga jer žele", napisao je Kent Walker, Googleov predsjednik globalnih poslova, ustvrdivši kako tužba zanemaruje dinamiku i konkurentnost tehnološke industrije, javlja Bug.

Google: ulažemo milijarde

"Pogledajte samo brzi napredak umjetne inteligencije u cijeloj industriji (uključujući Microsoftovo ulaganje u umjetnu inteligenciju u pretraživanju, sve veći uspjeh Amazona i Applea u digitalnim oglasima ili sve veći broj aplikacija koje ljudi koriste za pronalaženje informacija kao što su ChatGPT, TikTok i Wikipedia). U međuvremenu, mi ne stojimo na mjestu: ulažemo milijarde dolara u istraživanje i razvoj i radimo na tisuće poboljšanja kvalitete pretraživanja kako bismo bili sigurni da pružamo najkorisnije rezultate. Ovo natjecanje koristi potrošačima pružajući im bolje, inovativnije usluge", pojasnio je Walker.

Svijet voli guglati

Konkurencija postoji i Googleova tražilica doista nije jedini način traženja informacija na internetu. Tu su i TikTok, Reddit, Instagram, Spotify, ChatGPT, Amazon... No, činjenica je da iz ranih razloga ogromna većina bira baš Google i informacije najradije - gugla. Godine 2014. Mozilla je potpisala petogodišnji ugovor kojim će Yahoo! biti zadana tražilica na Firefoxu, ali korisnici zadani izbor stalno vraćali na Google. Na Microsoftovoj tražilici Bing, "google" je upit broj jedan za pretraživanje.

I doista, na Google otpada 90% prometa tražilica; na mobitelima je još i veći. Googleov najbliži konkurent Bing drži samo šest posto prometa. Ništa čudno kad su dva klika dovoljna za promjenu zadane tražilice na radnoj površini, ali i za brisanje widgeta za pretraživanje u Androidu.

Istina, Google Appleu svake godine plaća 20 milijardi dolara kako bi bio Safarijeva zadana tražilica, a vrijednost Alphabeta se u travnju doslovce preko noći srozala za 55 milijardi dolara nakon nagađanja da Samsung razmišlja odustati od Googlea i prednost dati Microsoftovom Bingu. Ulog je velik, ogroman jer Google je lani od oglašavanja uprihodio 162,45 milijardi dolara, što čini 58% ukupnog prihoda tvrtke.

Rutinske tužbe

Regulatori rutinski podnose tužbe kako bi blokirali akvizicije tehnoloških velikana. Ponekad uspiju, kao u slučaju propalog spajanja AT&T i T-Mobilea, ponekad i ne, kao kad Federalna komisija za trgovinu (FTC) nije uspjela spriječiti Metu da kupi startup za virtualnu stvarnost Within ili Microsoft da kupi izdavača videoigara Activision Blizzard.

Prošla su skoro dva desetljeća otkako su se američki regulatori uhvatili u koštac s divom iz Silicijske doline. Posljednje veliko suđenje za tehnološki monopol bilo je 1998. godine, kad Microsoft optužen za monopol na tržištu osobnih računala. Tada se tvrdilo da je Microsoft "osakatio" Netscape besplatnim spajanjem svog Internet Explorera u operativni sustav Windows.

Tri desetljeća ranije na sudu se našao i IBM kojeg su optužili za "isključivo i predatorsko ponašanje s ciljem i učinkom eliminacije konkurencije kako bi IBM mogao zadržati svoj monopolski položaj u digitalnim računalima opće namjene". Sredstvo kojim je pokušano "ubojstvo" konkurencije i ovdje je bio besplatan softver.

"Slučaj IBM" definirao je eru osobnih računala, a "slučaj Microsoft" prelazak na web. Pojava umjetne inteligencije definirat će sljedeću veliku granicu tehnološkog rata s Googleom. No, čak i ako izgubi tužbu, Google se može žaliti, baš kao što je Microsoft uvelike poništio odluku iz 2000. kojom je naređeno da se tvrtka podijeli na dva dijela.