Trzanska džamija u Žepču sagrađena sredstvima od otkupa za sina Eugena Savojskog

Trzanska ili Ali-Begova džamija u Žepču jedini je objekt proglašen nacionalnim spomenikom BiH u ovom kraju. Na Listu nacionalnih spomenika BiH uvršten je sa haremom, u kojem se nalazi i grob posljednjeg vrandučkog kapetana Mahmud-bega, prijatelja Zmaja od Bosne, Husein-kapetana Gradaščevića.

Uz ovu malu mahalsku džamiju za koju se pretpostavlja da je nastala u 16. stoljeću veže se nekoliko priča. Džamija nosi dva imena, a za svako postoji i obrazloženje.

Mjesto okupljanja naroda

''Mahala u kojoj se džamija nalazi naziva se Trzna, pa joj otud i naziv Trzanska. Trzna je toponim koji i inače označava mjesto okupljanja naroda. Nekad u nekim spisima ta mahala se nazivala i trgovište, što vjerojatno vuče neke korijene s trgovinom i ljudima koji su tu živjeli'', kazao je u razgovoru za Fenu imam Ali-begove/Trzanske džamije Irdin efendija Tutnjić.

Kada je riječ o porijeklu naziva Alibegova džamija, ef. Tutnjić ispričao je legendu o džamiji koja je objavljena u časopisu Muallim.

''Kada je Eugen Savojski prolazio ovim prostorima kako je palio i žario kuda god je prošao, tako je stradalo i Žepče. A s njim stradale su i sve četiri žepačke džamije'', navodi imam Tutnjić.

I te 1697. godine, dodaje on, prema legendi negdje u nekom ćošku, na tavanu džamije sakrio se dječak Ali, koji će kasnije postati poznat kao Alija Žepčak. On se priključio vojsci Ferhad-paše Sokolovića koja je pobijedila je Eugena Savojskog te uspjela da zarobi sedam generala i najstarijeg sina Eugena Savojskog.

Odšteta

Zbog zasluga u borbi Ferhad-paša Sokolović imenovao je Aliju Žepčaka bajraktar-begom i darovao mu begovat Žepačko polje.

''Vojske su sklopile primirje i kad je potučeni general Eugen Savojski pročitao uvjete mira – razjaren poruči: "Ratnu odštetu plaćam kao što je i uobičajeno, a za sina ne dam ni helera! Radite s njim što hoćete!". Odštetu je platila majka grofica Savojska koja je prodala imanja u Štajerskoj i Ugarskoj te otkupila sina jedinca'', priča efendija Tutnjić.

Dio od otkupnine, kako je naveo, Ferhad-paša Sokolović darovao je bajraktaru Ali-begu Žepčaku te on od tog dijela obnovi Trzansku džamiju koja zbog tog čina i dobi naziv Ali-begova. Također sagradi han za putnike namjernike, zdanje za Veliku medresu, te skelu na rijeci Bosni s besplatnim prijevozom - podvukao je efendija Tutnjić, prepričavajući zapise o tom događaju.

Kako se kao dječak Ali-beg sakrivao u zdanju džamije dok je Savojski palio Žepče, tako efendija Tutnjić ističe da u tom slučaju on iako se spominje i kao graditelj džamije, nije onaj koji ju je izgradio nego obnovio.

Bez podataka o džamiji

Iako su iz Medžlisa Islamske zajednice Žepče pokušali doći do više podataka koji bi svjedočili o ranijem postojanju i nastanku džamije, nisu uspjeli.

Podataka koji bi svjedočili o postojanju i nastanku džamije prije datiranog vremena nema, navodi imam Tutnjić, koji između ostalog kaže da bi prema nepotvrđenim podacima ta džamija mogla biti i jedna od zadužbina sultana Sulejmana.

''Čak smo i do Stambola dolazili ali nismo uspjeli naći ništa osim Ali-bega i Trzanske'', kazao je Tutnjić.

Trzanska/Ali-begova džamija je u kolovozu 1993. godine minirana i uništena. Nakon toga od nje su ostali samo kameni temelji.

Irdin efendija Tutnjić navodi da je 2008. počela ponovna izgradnja Trzanske džamije, podvukavši da se zbog nastalih oštećenja nije moglo govoriti o rekonstrukciji.

''Morali smo krenuti s nule. Sve počistiti, sačuvati originalno kamenje te ga ponovo pokušati ugraditi'', podvukao je.

Imam Tutnjić ističe da su sve žepačke džamije, pa tako i Trzanska, obnovljene sredstvima džematlija uz minimalnu podršku humanitarnih organizacija.

''S obzirom na to da je džamija uvrštena na Listu nacionalnih spomenika, ujedno je i u planu i programu svih onih koji dolaze da posjete Žepče'', podvukao je u razgovoru za Fenu imam Ali-begove ili Trzanske džamije Irdin efendija Tutnjić.