Sudjelovanje u vjerskim obredima može produljiti život

Rezultati istraživanja objavljeni u časopisu PLOS One pokazali su da redovno sudjelovanje u vjerskim obredima, poput misa i pogrebnih ceremonija, pridonosi boljem zdravlju i produljuje životni vijek sredovječnih osoba i osoba treće životne dobi.

Znanstvenici fakulteta Emory Rollins School of Public Health iz Atlante, profesorica epidemiologije Ellen Idler i profesor sociologije Samuel Candler Dobbs su za potrebe studije proučili podatke iz longitudinalne studije o "zdravlju i eknomskim okolnostima" osoba starijih od 50 godina u Sjedinjenim Državama pod nazivom "Health and Retirement".

Fokusirali su se na podatke prikupljene između 2004. i 2014., kojima je obuhvaćeno više od 18.000 sudionika, prenosi Medical News Today.

Istraživanje je obuhvatilo i podatke o sudjelovanju u vjerskim obredima, o važnosti vjere za pojedinca i o vjerskoj pripadnosti. Kao potencijalne odrednice zdravstvenog stanja uzeti su spol, rasa ili etnička pripadnost, stupanj obrazovanja i visina prihoda sudionika istraživanja.

"Rezultati studije su pokazali da su izgledi da osobe koje sudjeluju u vjerskim obredima budu zdravije i dugovječnije za 40 posto veći nego kod grupe koja u njima nije sudjelovala", rekla je prof. Idler.

Pokazalo se i da su izgledi da osobe koje nisu tako redovito sudjelovale u vjerskim obredima budu zdravije i dugovječnije veći nego kod onih koji im nikada ne prisustvuju.

Američki su znanstvenici ustanovili i da se navedeni pozitivan učinak na zdravlje mogao usporediti s efektom viših prihoda.

S obzirom na to da je riječ o eksperimentalnoj studiji koja ne može objasniti uzročno-posljedičnu vezu, njezini autori su iznijeli pretpostavke o potencijalnim razlozima ovakvih rezultata:

- osobe koje sudjeluju u vjerskim obredima općenito imaju zdravije životne navike, primjerice, ne puše, ne konzumiraju alkohol, rjeđe imaju rizične spolne odnose...

- potpora zajednice ili/i pomaganje i potpora drugima mogu utjecati na zdraviji i dulji životini vijek.

"Naša studija ukazuje na dobre strane sudjelovanja u vjerskim obredima kao dodatne društvene determinante smrtnosti, osobito kod osoba treće životne dobi. Riječ je o društvenom angažmanu koji je važan mnogim starijim osobama na ovom uzorku američke populacije", kazali su znanstvenici.

U ranije provedenoj studiji američkog Sveučilišta Duke na uzorku od četiri tisuće osoba pokazalo se da oni koji redovno sudjeluju u kolektivnoj molitvi za vrijeme mise znatno rjeđe pate od depresije i anksioznosti, a po jednoj indijskoj studiji u koju su bili uključeni hindusi pokazalo se da su pacijenti koji su svakodnevno molili u 70 posto slučajeva rjeđe oboljevali od kardiovaskularnih bolesti.