Poruka s plenarnog zasjedanja vijeća europskih biskupskih konferencija

Predsjednici europskih biskupskih konferencija, okupljeni na plenarnom zasjedanju od 27. do 30. rujna u St. Gallenu u Švicarskoj, suočili su se s izazovom evangelizacije uoči Godine vjere koju je proglasio Sveti Otac Benedikt XVI. Biskupi su ponovno izrazili svoju zahvalnost i osjećaje blizine njegovoj osobi, njegovom učenju i cjelokupnoj njegovoj službi Petrova nasljednika.

Svjesni smo da je navještaj Isusa Krista veliki "da" Boga životu čovjeka, slobodi i ljubavi. Evanđelje, u stvari, objavljuje istinu o Boga-Ljubavi i otkriva pravo lice čovjeka, spašava ga od moralnog zla i dovodi do punine njegovu čovječnost.

Uzimajući u obzir činjenicu teških zastranjenja gospodarskog sustava slobodne trgovine i etičkog libertalizma, želimo podsjetiti da je kršćanstvo aktualnije nego ikada i nudi svima baštinu svoje neprolazne aktualnosti jer promiče osobni i zajednički humanizam.

Gledajući Krista, Crkva naviješta čovjeka otkupljenog od grijeha, otvorenog drugima i Bogu Stvoritelju, čvrsto usidrenog u Njemu, izvoru i jamcu vrijednosti koje usmjeravaju djelovanje pojedinaca i naroda.

Svjetovne kulture, koje se sučeljavaju s različitim antropološkim gledanjima, ne trebaju gledati sumnjičavo kršćansku poruku koja oduvijek otvara krilo vjere i krilo razuma. Dva krila pripadaju čovjeku i europskoj povijesti i temelji su naše civilizacije.

Crkva, dajući svjedočanstvo istine vjere, sudjeluje u kulturnoj i društvenoj raspravi s vlastitom baštinom znanosti i kulture predstavljajući elaborat razumskog pravca. Ne smatra se slučajnim nakana redizajniranja prirodnih temelja društva kao što su obitelj ili suživot različitih povijesnih i religijskih tradicija.

Pitamo se u vezi s ciljem stavova smetanja i sustavnog diskreditiranja koji izražavaju netoleranciju, a ponekad i diskriminaciju i poticanje na mržnju prema vjeri i kršćanskom nauku i, dakle, prema kršćanima.

Njihov glas poneki smatraju neugodnim i optužuju ih za netoleranciju i mračnjaštvo: u stvari, smatra ga opasnim jer je slobodan glas koji se ne povija prema interesima i ne popušta pred ucjenama. Destabiliziranje pojedinca i društva nije za dobro čovjeka nego predstavlja parcijalne interese.

Cijenimo na poseban način, i u svjetlu učenja Drugog vatikanskog koncila, ljudsku slobodu koja treba biti korištena poštivajući prava osoba i u njihovom religijskom uvjerenju.

Posvijestili smo si teško stanje katolika Bosne i Hercegovine. Želimo solidarnom pozornošću pratiti njihovu sudbinu i nadamo se da će njihova sloboda biti zajamčena.

U europskom kontekstu, u kojem živimo, izražavamo puno poštovanje i raspoloživost za dijalog bez predrasuda i arogancije. Kršćani imaju osjećaj svoje odgovornosti kao građani i imaju baštinu istine koju, tijekom dvije tisuće godina svoje povijesti, pokazuju kroz plodove služenja, dobra i uljudbe.

Naše poslanje nas obvezuje da budemo mudri pastiri zajednica nazočnih u povijesti kao kvasca u tijestu i kao svjetiljki koje blistaju Kristovim svjetlom za dobro svih.