Biskupi protiv Kurikuluma zdravstvenog odgoja u Hrvatskoj

Novoizabrani predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić izjavio je danas na konferenciji za novinare kako su hrvatski biskupi, između ostaloga, na 45. plenarnom zasjedanju HBK razgovarali i o pravu na vjerski odgoj u školskim ustanovama te o uvođenju zdravstvenoga odgoja u hrvatski školski sustav.

Mons. Puljić je odgovarajući na upit novinara o slučaju Dajla odgovorio kako HBK o tom pitanju nema svoje stajalište jer Dajla nije pitanje HBK nego je ona problem između Republike Hrvatske i Svete Stolice. "Naravno, bilo bi nam drago da se strane dogovore bez povlačenja po sudu", rekao je.

Pomoćni biskup đakovačko-osječki i predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK mons. Đuro Hranić istaknuo je kako su biskupi izrazili radost zbog otvorenosti roditelja i učenika koji osobnim izborom vjeronauka u školi pred Crkvu stavljaju nove zadaće i promišljanja o kvalitetnom vjerskom odgoju i kvaliteti vjeronaučne nastave.

Ocijenio je kako se u okviru tzv. sestrinskog obrazovanja u srednjim medicinskim školama od ove godine, zbog neizvođenja nastave vjeronauka u trećim razredima krše ugovori između Svete Stolice i RH te između HBK i RH o katoličkom vjeronauku.

Biskupi su, kako je naveo, ocijenili da se preporukom ministra Jovanovića o provedbi vjeronauka prvi i zadnji sat u osnovnim školama, očituje i kao diskriminacija vjeronauka, a u nekim školama i kao otežavanje nastave.

Po Hranićevim riječima biskupi su izrazili i čuđenje te negodovanje zbog nespremnosti ministra Jovanovića, kojeg su više puta pozivali, za susret i razgovor o navedenim problemima s predstavnicima HBK.

Istaknuo je i kako su biskupi pozitivno vrednovali tri prva modela sadržaja Kurikuluma zdravstvenog odgoja te dodao kako su iznenađeni načinom uvođenja zdravstvenoga odgoja u osnovne i srednje škole te njegovom obvezatnošću za sve učenike.

Ocijenili su kako je sadržaj četvrtoga modela, s obzirom na stavove o spolnoj, odnosno tzv. rodnoj ravnopravnosti i odgovornom spolnom ponašanju posve u suprotnosti s kršćanskim svjetonazorom učenika, njihovih roditelja i mnogih nastavnika.

Smatraju kako se radi o nedopustivo grubom kršenju ustavnoga prava i slobode roditelja da oni odlučuju o odgoju svoje djece, jer, kako je naglasio, po mnogim konvencijama je uređeno prvenstveno pravo roditelja da odlučuju o odgoju i vrsti obrazovanja svoje djece.

Neprofesionalan i nedopušten pristup ovom ozbiljnom pitanju biskupi drže krajnje zabrinjavajućim, kako je rekao Hranić, te pozivaju Vladu RH i Ministarstvo znanosti i sporta na dosljedno poštivanje pozitivnih europskih, međunarodnih te hrvatskih zakona i drugih pravnih akata.

Biskupima je neprihvatljiv sadašnji četvrti modul zadrvastvenoga obrazovanja te zahtijevaju da on bude usklađen s vrijednostima kršćanske etike i Ugovorima sa Svetom Stolicom.

Hranić je naveo i kako su biskupi pozvali sve katoličke roditelje da se informiraju o sadržaju Kurikuluma zdravstvenog odgoja te napomenuo kako podupiru roditelje, vjeroučitelje i ostale prosvjetne djelatnike koji dižu svoj glas u obranu svojih prava i dostojanstva savjesti.

Napomenuo je i kako HBK s drugim vjerskim zajednicama traži putove obrane roditeljskih i vjerskih prava.

Hranić je najavio i kako će u skladu sa zakonom i pravima katoličke škole provoditi odgojno-obrazovni proces sukladan katoličkim moralnim načelima.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić objasnio je da su biskupi razgovarali i o tumačenju nepovredivosti ispovjedne tajne u okviru rasprave o izmjenama i dopunama hrvatskoga Kaznenog zakona. "Ispovjedna tajna ne dopušta izuzetka, ostaje zapečaćena sakramentom te zakon koji bi s tim bio u suprotnosti kršio bi Ustav RH i međudržavne Ugovore sa Svetom Stolicom", rekao je mons. Uzinić dodavši kako su svećenici zbog ispovjedne tajne do sad davali svoje živote, a
to su spremni i sada.

Biskupi su istaknuli i kako nema nikakva razmimoilaženja HBK sa Svetom Stlicom. Odgovorne u društvu pozvali su da se zauzmu za rješavanje socijalnih problema u državi potičući gospodarska rješenja koja će rezultirati većom zaposlenošću te u duhu solidarnosti posvete i brigu onima koji su najugroženiji.