Mostar ugostio Željku Lovrenčić: Predstavila španjolski prijevod zbirke Stanka Krnjića

Željka Lovrenčić, hrvatska književnica, prevoditeljica i znanstvenica te potpredsjednica Društva hrvatskih književnika, boravila je u trodnevnom posjetu Mostaru.

U sklopu ciklusa Mostarskih filoloških susreta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održala je gostujuće predavanje pod nazivom "Hrvatsko-hispanske veze kroz književne prijevode", govoreći studentima o važnosti promidžbe hrvatske književnosti na stranim jezicima.

Književno prevođenje

"Njihov brojan odziv i zanimanje koje su svojim upitima i aktivnim sudjelovanjem pokazali svjedoče kako su shvatili da je književno prevođenje fascinantan poziv koji izravno pomaže u spajanju svjetova, što nam je danas izuzetno važno", poručila je Lovrenčić.

Svoj prvi boravak u Mostaru iskoristila je i za predstavljanje španjolskog prijevoda zbirke pjesama hrvatskog književnika Stanka Krnjića, rođenog Stočanina koji živi u Župi Dubrovačkoj.

Foto: PR / Mostar ugostio Željku Lovrenčić

Njegova knjiga "Sto i jedna mala pjesma", ovjenčana nagradom HAZU-a "Dragutin Tadijanović", zahvaljujući prijevodu Željke Lovrenčić pronašla je put do hispanskog govornog prostora koji obuhvaća 500 milijuna ljudi.

Mostarsko predstavljanje, održano u sklopu Dana Matice hrvatske Mostar, okupilo je publiku koja je aktivno sudjelovala u programu kojim je moderirao književnik i publicist Darko Juka.

Posjet Mostaru

Juka je bio domaćin kolegama iz Zagreba i Dubrovnika koji su tijekom boravka u Mostaru obišli Stari most, posjetili Toranj mira crkve sv. Petra i Pavla, odakle su razgledali gradsku panoramu, te Franjevačku knjižnicu, gdje ih je ugostio fra Ante Marić, književnik i glavni knjižničar Hercegovačke franjevačke provincije.

Osim šetnje gradskim ulicama, Željka Lovrenčić, njezin suprug Mladen, Stanko Krnjić i Darko Juka posjetili su kompleks Groblja mira u izgradnji na Bilima kod Mostara, gdje su se, među tisućama postavljenih križeva, poklonili palim Hrvatima čije su živote prekinuli izvršitelji politika totalitarnih režima.

Posebnu pozornost privukla je Pieta, rad hrvatskog akademskog kipara Ilije Skočibušića, kao i posjet Misištima na Bilima, gdje se hrvatski puk u vremenu turske okupacije ovoga područja tajno okupljao na vjerskim obredima sa svojim fratrima.