"Idi kamo te želja vuče i tijem putem možeš doći do spasa."
August Šenoa veliki hrvatski književnik, a razlog zbog kojega ga spominjemo je njegov rođendan. Šena je poznat po tome što je promijenio tijek hrvatske književnosti, zasnovao je modernu hrvatsku književnost na svim poljima. Smatra se najutjecajnijim hrvatskim piscem 19. stoljeća i istinskim tvorcem moderne hrvatske književnosti.
Poznat je kao prvi pravi hrvatski romanopisac, autor opsežnog korpusa romana, suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenog urbanog jezičnog standarda. Zbog njegove veličine i udjela koje je imao u hrvatskoj kniževnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba.
August Šenoa rodio se 14. studenog 1838. godine u Zagrebu. Njegova obitelj bila je germanizirana obitelj češko-slovačkog porijekla. Svoje školovanje ostvaruje na zagrebačkoj gornjogradskoj, zatim u Pragu kako nije stigao na vrijeme položiti sve ispite, uskraćena mu je novčana pomoć zbog čega se počinje baviti novinarstvom kada kreće raditi u brojnim redakcijama listova Glasonoša i Slawische Blatter.
Smatra se kako je najveći umjetnički domet ostvario kao romanopisac, gdje je uveo roman u hrvatsku književnost i na neki način odgojio čitateljsku publiku kojoj je roman postao omiljenim štivom. U skladu s literarnim programom, Šenoin je veliki projekt bio usmjeren na temu iz nacionalne povijesti te na suvremene događaje, gdje povijesni romani zauzimaju središnje mjesto u njegovu opusu. Među ključna djela treba uključiti “Zlatarovo zlato”, “Čuvaj se senjske ruke”, “Seljačka buna”, “Diogenes”, “Kletva”. U svojim djelima opisuje događaje iz različitih razdoblja hrvatske povijesti kao što su sukobi između Stjepka Gregorijanca i Zagrepčana u 16. stoljeću.
Umro je u osjećaju da nije napravio sve što je mogao. Ostavio je u svojim rukopisima natuknice za 40-ak nenapisanih pripovijesti i romana. Umro je kao veliki umjetnik kojeg je cijenio i sam Antun Gustav Matoš o kojem je imao izrazito visoko mišljenje.
“Samo kad čovjeka ubiješ, ubio si njegove misli.”
