Zapozorje, oznak, bilješkinja su nove hrvatske riječi, odlučilo je povjerenstvo na ovogodišnjem natječaju za novu hrvatsku riječ koji od 1993. godine provodi časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika ''Jezik'', a kojem je od 2006. godine pokrovitelj Zaklada dr. Ivan Šreter.

Svečanost proglašenja, koja se naizmjenično održava u Pakracu i Lipiku, održana je u subotu u kongresnoj dvorani Quela lipičke bolnice, objavio je Pakrački list.

Kako je pojasnila glavna urednica časopisa '''Jezik'', voditeljica natječaja i predsjednica natječajnoga povjerenstva prof. dr. sc. Sanda Ham, riječ zapozorje bi trebala zamijeniti anglizam backstage. Autorica ove kovanice je profesorica hrvatskoga jezika iz Vinkovaca Lidija Stević Brtan.

Oznak, oznakoviti, oznakovljenje bi trebalo zamijeniti izraze brend, brendirati i brendiranje. Autor je Drago Štambuk, liječnik i književnik, a trenutačno hrvatski veleposlanik u Izraelu.

Riječ bilješkinja, čija je autorica Carmen Lešina, profesorica hrvatskoga jezika iz Splita, bi trebala zamijeniti riječ bilježnica koja u prvom značenju se odnosi na svezak ukoričenih ili uvezanih listova papira za pisanje ili crtanje, teka, pisanka, kajdanka, svaštara, crtanka, a tek u drugom značenju (ženski) parnjak imenici bilježnik.

Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ prvi puta je raspisan 1993. godine, a njegov idejni začetnik je akademik Stjepan Babić. Godine 2006. pokrovitelj natječaja postaje Zaklada Šreter, natječaj dobiva snažan odjek u medijima, a nagrade nose ime dr. Ivana Šretera, jednoga od rijetkih jezičnih stradalnika u hrvatskoj i svjetskoj povijesti.

Povjerenstvo za izbor najbolje nove hrvatske riječi, između stotinjak prijavljenih riječi na natječaj, odabralo je upravo ove tri nove za koje se očekuje da će zaživjeti i pronaći svoje mjesto u narodnoj uporabi jezika što i jeste bit samog natjecanja. Kako je rečeno na svečanosti, natječaj ima za cilj razvijati pozitivno ozračje za stvaranje i prihvaćanje novih riječi i promišljanje o jačanju hrvatske jezične kulture ali ne nameće nove riječi jer njihovo prihvaćanje ovisi isključivo o jezičnoj uporabi.