Zašto toliko uživamo dok slušamo glazbu?

Ugostitelji žele da uživate u iskustvu objedovanja. Međutim, ne radi se samo o hrani: bitan je ambijent. Glazba unutar svakog restorana pomno se bira prema pretpostavljenim ukusima klijentele s ciljem unaprjeđenja doživljaja jela, prenosi Psychology Today. 

Znanstvenici znaju dosta o moždanim mehanizmima koji nas nagrađuju za jelo; malo se zna o tome kako mozak interpretira estetski doživljaj slušanja glazbe i aktiviraju li slične regije mozga.

Radost jela obrađuje niz regija mozga koje čine klasični krug nagrađivanja. To uključuje ventralno tegmentalno područje, gdje žive svi naši dopaminski neuroni, nucleus accumbens (najvažniji centar za nagrađivanje), insula cortex i mali dio korteksa na srednjoj strani frontalnih režnjeva.

Ovaj sklop je očuvan evolucijom i pojavljuje se na sličnim mjestima, obično sličnih neurotransmitera, kod gmazova, ptica i sisavaca. Ipak, sposobnost uživanja u glazbi smatra se jedinstvenom ljudskom osobinom (iako ptice interpretiraju visinu drugačije od ljudi, one će se ritmički kretati uz glazbu).

Uživanje u hrani je urođeno i visoko očuvano među vrstama iz izuzetno dobrog razloga: preživljavanje. Nasuprot tome, glazbene su preferencije oblikovane onim što slušamo kao tinejdžeri i kulturološkim podrijetlom (Greenberg et al., 2015.). Istraživanja neuroimaginga sugeriraju da je zadovoljstvo izazvano glazbom posredovano komunikacijom između drevnog sklopa nagrađivanja koji uključuje dopamin i kortikalne regije višeg reda.

U nedavnom istraživanju (Mas-Herrero et al., 2020.), hedonistički odgovori na hranu su korišteni kao kontrolni uvjet za određivanje uobičajenih i različitih odgovora mozga, povezanih s užitkom slušanja glazbe.

Autori su pretpostavili da će se zadovoljstvo slušanja glazbe obraditi u filogenetski novijem prefrontalnom korteksu u usporedbi s zadovoljstvom jela. Proveli su meta-analizu istraživanja neuroimaginga koje su istraživale reakcije mozga na užitak izazvan glazbom i hranom.

Pročitajte još

Gdje je Mostar na svjetskoj glazbenoj mapi

Čini se da glazba, u usporedbi s hranom, ima neki jedinstveni sklop nagrađivanja u mozgu. Ta su područja posebno važna.

Ventralni striatum (a posebno nucleus accumbens) često se naziva najvažnijim centrom za zadovoljstvo u mozgu. Užici jela i slušanja glazbe snažno aktiviraju ventralni striatum. Jedan od glavnih unosa u ovu regiju je oslobađanje neurotransmitera dopamina.

Kad su znanstvenici farmakološki pojačali funkciju dopamina u ovom području, pacijenti su istakli značajno pojačane osjećaje subjektivnog zadovoljstva opisanog kao ”jezu izazvanu glazbom” (Ferreri et al., 2019.). Nasuprot tome, blokiranje djelovanja dopamina potpuno je smanjilo emocionalne reakcije izazvane glazbom.

Učenje je također ključno za doživljaj glazbenog užitka. Jedno područje koje se naziva gornja temporalna vijuga (smješteno prikladno pored svakog uha) odgovorno je za opažanje karakteristika glazbe, kao što su visina, tonski uzorak i glazbene slike, i pomaže nam da zapamtimo da nam se te karakteristike sviđaju.

Područje korteksa koje se zove inferiorni frontalni girus aktivira se tijekom slušanja ugodne glazbe, ali samo na desnoj strani mozga. Ovo je u skladu s mišljenjem da je desna hemisfera odgovorna za obradu glazbe, a ne jezika. Ljudi koji pate od amuzije (deficit u percepciji i produkciji glazbe) pokazuju značajne anomalije u desnom inferiornom frontalnom korteksu.

Ventralno-medijalni prefrontalni korteks (koji se nalazi samo nekoliko centimetara iza hrpta vašeg nosa) reagira i na zadovoljstvo izazvano hranom i glazbom, a zatim obavještava ventralni striatum.

Istraživanja funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) pokazale su da aktivacija ovog područja mozga dosljedno surađuje sa subjektivnim izvještajima da se glazba koju slušaju smatra ugodnom. Nedavna istraživanja pokazala su da glazba aktivira prednje dijelove prefrontalnog korteksa pouzdanije od nagrada hranom.

Pročitajte još

Glazba može pomoći u ublažavanju fizičke boli

Bolesnici s demencijom frontotemporalnog režnja mogu razviti muzikofiliju, specifičnu žudnju za glazbom. Insula, regija mozga koja vam govori sviđa li vam se ili ne sviđa određeno osjetilno iskustvo, bila je stalno uključena u glazbene i prehrambene nagrade.

To nije iznenađujuće, s obzirom na to da je inzularni korteks integracijsko središte uključeno u senzorne, kognitivne, motivacijske i emocionalne funkcije.

Sveukupno, nedavna istraživanja pružila su jasne dokaze da se zadovoljstvo izazvano glazbom oslanja na angažman kortikalnih regija višeg reda uključenih u slušnu kogniciju i donekle primitivnih struktura povezanih s nagradom koje se obično povezuju s uživanjem u jelu.