Visoka svećenica soula i neumorna aktivistica za ljudska prava
Čuvena američka pjevačica, kantautorica, pijanistica, aranžerka i aktivistica za građanska prava Nina Simove rođena je na današnji dan prije 90 godina, 21. veljače 1933. u Tryonu, Sjeverna Karolina.
Eunice Kathleen Waymon, kako je bilo njezin pravo ime, rođena je kao šesto od osmero djeceu obitelji, a klavir je počela svirati u mjesnoj crkvi i u sviranju je pokazivala velik talent.
Simonina majka Mary Kate Waymon bila je stroga svećenica Metodističke crkve, a otac John Divine Waymon majstor za sitne popravke i brijač koji je često patio od lošeg zdravlja.
Gospođa Waymon radila je i kao spremačica, a njezin poslodavac, kada je čuo za Ninin talent, dao im je sredstva za satove klavira.
Debitantski koncert, klasični recital, održala je kad joj je bilo deset godina. Tijekom izvedbe, njeni roditelji bili su premješteni iz prvih redova u stražnji dio dvorane kako bi oslobodili mjesta za bijelce.
Simone je odbila nastaviti svirati dok im nije dopušteno da se vrate na svoja mjesta. Ovaj događaj doprinio je njenom kasnijem uključivanju u američki pokret za građanska prava.
Sa sedamnaest godina Simone se seli u Philadelphiju gdje podučava klavir i svira u pratnji drugih pjevača kako bi platila školovanje za klasičnu pijanisticu na njujorškom konzervatoriju Juilliard.
Uz pomoć privatnog učitelja, pripremala se za audiciju na Institutu Curtis, ali je bila odbijena. Ideja da je to bilo zato što je crnkinja i žena pojačala je njezinu mržnju prema raširenom rasizmu u to doba prisutnom u američkim institucijama.
Godine 1954. uzela je scensko ime Nina Simone jer nije htjela da njena majka zna kako svira "vražju glazbu". Nina je bilo prema nadimku koji joj je dao prijatelj (od španjolske riječi niña, sa značenjem malena), a Simone prema francuskoj glumici Simone Signoret koju je vidjela u filmu Casque d'or.
Već svojim prvim albumom, naslovljenim Little Girl Blue (1958.), postiže velik uspjeh. Album je prodan u više od milijun primjeraka. Simone je otad za različite diskografske kuće izdala više od 40 studijskih i live albuma.
Jasno je da je Nina Simone umjetnica koja nije lako mogla biti svrstana pod neki žanr. U autobiografiji, Simone piše da joj je cilj kao umjetnici bio "… da se ljudi međusobno osjećaju na dubokoj razini. To je teško opisati jer to nije nešto što se može analizirati. No, kada jednom privučete publiku jednostavno znate; to poput struje visi u zraku".
Na albumu Nina Simone in Concert Simone se prvi put se otvoreno bavi rasnom nejednakošću u SAD-u, ponajprije pjesmom "Mississippi Goddam" koja je njezin odgovor na umorstvo Medgara Eversa i bombaški napad na baptističku crkvu u Alabami gdje je poginulo četvero crnačke djece. Pjesma je bojkotirana u mnogim američkim južnjačkim državama.
Otad je borba za građanska prava postala temeljna tema njezinog repertoara.
Pjevala je i govorila na mnogim okupljanjima i prosvjedima. Snimila je obradu pjesme "Strange Fruit" Billie Holiday o linčovanju crnaca na Jugu, a pjevala je i pjesmu W. Cuneyja "Images" o nedostatku ponosa afroameričkih žena te napisala pjesmu "Four Women" o četiri različita stereotipa afroameričkih žena.
Tri dana nakon ubojstva Martina Luthera Kinga posvetila mu je cijeli performans na sajmu Westbury Music i otpjevala pjesmu "Why? (The King Of Love Is Dead)".
Simone je pretvorila nedovršeno djelo Lorraine Hansberry "To Be Young, Gifted and Black" u pjesmu borbe za građanska prava. Pjesma je postala i službenom nacionalnom himnom crne Amerike.
Nina Simone umrla je u snu 21. travnja 2003. godine u svojem domu u Carry-le-Routu u Francuskoj. Uoči njezinog sprovoda Elton John poslao je buket cvijeća s porukom: "Bila si najveća i ja te volim".
O njezinu životu 2015. je snimljen za Oscara nominiran dokumentarni film What Happend, Miss Simone?.
