Skladatelj kojeg se smatra osnivačem češke opere i moderne glazbe
Na današnji dan prije 140 godina, 12. svibnja 1884. umro je u Pragu najznačajniji čeki skladatelj Bedřich Smetana.
Smetana je rođen prije dva stoljeća, 2. svibnja 1924. u mjestu Litomyšl, a pošto je u Pragu stekao pijanističku naobrazbu, djelovao je kao pedagog, a nakon uvođenja neoapsolutizma emigrirao je u Švedsku. Godine 1860. vratio se u domovinu te je uglavnom kao operni dirigent i skladatelj radio na razvoju nacionalne glazbene kulture.
Njegov se utjecajan osobni stil počeo smatrati sinonimom za češki glazbeno-umjetnički izraz. Godine 1878. oglušio je te se povukao iz javnoga života i sve intenzivnije skladao.
Najznačajniji je kao operni skladatelj: ostavio je za sobom osam opera, među kojima su najuspjelije komična opera Prodana nevjesta (Prodaná nevěsta, 1863–66), radnja koje je smještena na češko selo, te Dalibor (1865–67), djelo koje je monotematskim načinom komponiranja blisko wagnerijanskim idealima.
Opere mu međutim jednako, ako ne i više, očituju i talijanske utjecaje. Smetana u njima nije citirao narodne pjesme jer je smatrao da se nacionalni identitet izgrađuje isključivo skladanjem u narodnom duhu.
To je nastojao postići primjenom strofnih oblika, melodijskih ponavljanja i plesnih ritmova, među kojima se posebno izdvaja polka, koju je smatrao tipičnim češkim plesom te je komponirao i cio niz glasovirskih polki.
U ciklusu od šest simfonijskih pjesama Moja domovina (Má vlast, 1874–79), njegovu najpoznatijem djelu, približio se svojemu najvećem skladateljskom uzoru Franzu Lisztu. Pojedine simfonijske pjesme evociraju češku prirodu (npr. rijeku Vltavu) ili češku slavnu prošlost.
Prvi gudački kvartet, Iz mojega života (Z mého života, 1876), intimistička je skladba koja u autobiografskoj maniri prati značajnije postaje Smetanina životnog puta. Slična međuigra različitih glazbenih karaktera može se naći u Smetaninim glasovirskim minijaturama.
Povijesna važnost Smetane za češku glazbenu kulturu iznimna je, pa se pri estetičkoj ocjeni njegova djela uzimaju u obzir i njegove šire kulturološke dimenzije. (Izvor: Hrvatska eniciklopedija)
