Povodom 25. godišnjice obnove Bošnjačke zajednice kulture 'Preporod', u Mostaru se danas održava znanstveni skup pod nazivom "Tradicija i modernost u bošnjačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća".

Skup je svečano otvorila federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović, istaknuvši kako joj je čast nazočiti današnjem događaju. Iskoristila je prigodu te je pozvala sve relevantne institucije da više pozornosti usmjere na institucije kao što je "Preporod".

''"Preporod" ima skroman proračun u odnosu na ono što radi i mislim kako je vrijeme da se počne razgovarati o ozbiljnijem pristupu prema ovoj, ali i drugim sličnim institucijama u BiH'', poručila je Dilberović.

Skup se održava Muzeju 'Hercegovina', a na njemu sudjeluje 15-tak proučavatelja bosanske i bošnjačke književnosti.

''S obzirom na nimalo ohrabrujuće financijske okolnosti u kojima već duže vrijeme radi i djeluje Preporod, nismo se odlučili za organizaciju po broju sudionika velikog znanstvenog skupa. Umjesto kvantitete, odlučili smo se za kvalitetu'', kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Matičnog odbora BZK "Preporod" i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Dodao je kako će, uz zbornik radova s današnjeg skupa, biti objavljen i još jedan broj radova.

''Uz bavljenje važnim temama kojima je skup posvećen, želimo, isto tako, njegovati i kulturu sjećanja, koja je posebno kod Bošnjaka danas u očitoj krizi, ali također istodobno želimo njegovati te razvijati i kritički duh, uključujući i suvremeno razumijevanje vlastite prošlosti'', poručio je Kodrić.

Na upit koliko je tradicija i modernost u bošnjačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća pridonijela razvoju društva u BiH u to vrijeme i kako se odražava na današnje vrijeme, Kadrić je odgovorio kako je kraj 19. i početak 20. stoljeća vrijeme koje je ključno odredilo i trasiralo bošnjačku ali i ukupnu bosanskohercegovačku književno-kulturalnu te društveno-političku povijest sve do danas.

''To je vrijeme koje slijedi smjenu osmanske austrougarskom vlašću u današnjoj Bosni i Hercegovini, odnosno vrijeme važnog bosanskohercegovačkog uključenja ili povratka u europski kulturalno-društveni okvir nakon nešto više od četiri stoljeća neposredne uključenosti Bosne u osmanski, orijentalno-islamski kulturalno-civilizacijski kontekst. Vrijeme je to kulturalne repatrijacije Bosne u Europu, ali i vrijeme kada ideja moderne Europe stiže u Bosnu, predstavljajući naročiti izazov za ovaj povijesni trenutak'', pojasnio je Kodrić, dodavši kako se sve ono što je Bosna i Hercegovina danas sa svojom složenošću i ispreplitanjem različitih tradicija, upravo počelo oblikovati krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

''Također, taj povijesni trenutak neodoljivo podsjeća i na naš današnji kulturalno-društveni trenutak, kada se ponovo na neki način nalazimo pred nekim novim vratima neke nove i drugačije Europe i kad iznova prolazimo procese europeizacije te proeuropske tranzicije. Zato i neke lekcije iz prošlosti treba iznova proučiti i vidjeti što to mogu kazati nama danas'', ocijenio je predsjednik Matičnog odbora BZK "Preporod".

Kodrić je pojasnio kako se u Mostaru i Sarajevu obilježava 25. godišnjice obnove "Preporoda" jer je Sarajevo sjedište Preporoda, gdje je 1903. godine osnovano kulturno društvo "Gajret", čiju tradiciju i u pravnom smislu "Preporod" nasljeduje, a Mostar je odabran jer Preporod nije samo sarajevski, već bosanskohercegovački, pa i šire.

''Znanstveni skup održava se u Mostaru tim prije što je Mostar upravo u krajem 19. i početkom 20 stoljeća bio jedno od glavnih središta uopće kulturnog života u Bosni i Hercegovini, pa tako i kod Bošnjaka. Osim toga, Mostar je i rodni grad Muhsina Rizvića (1930-1994), prvog predsjednika obnovljenog "Preporoda te Hamze Hume, jednog od najznačajnijih bošnjačkih pisaca između dvaju svjetskih ratova. Isto tako, rodni je grad Osmana Nurija Hadžića i Ivana Milićevića, koji su 1895. godine pod zajedničkim pseudonimom Osman - Aziz objavili i prvi bosanskohercegovački te bošnjački roman "Bez nade", koji je svojom radnjom također vezan za ovaj grad'', pojasnio je Kodrić.

Dodao je kako je Mostar i grad u kojem je svoje književno najvažnije godine proveo i najznačajniji pjesnik bošnjačke moderne Musa Ćazim Ćatić, u Mostaru je pokrenuo i znameniti bošnjački književni časopis „Biser“ te je bio vezan za Prvu muslimansku nakladnu knjižaru i tiskaru Muhameda Bekira Kalajdžića.

''Kao središte Hercegovine Mostar je i grad u kojem ima smisla obilježiti i 145. godišnjicu rođenja Safvet-bega Bašagića, koji je, istina, rodom Nevesinjac, ali je Hercegovina uopće bila jedna od Bašagićevih najvažnijih romantičarskih fascinacija'', kazao je Kodrić.

Govoreći o dosadašnjem radu Preporoda i izazovima koji su pred njega postavljeni, upozorio je kako, usprkos svojem golemom, fundamentalnom značaju, 'Preporod' posljednjih godina prolazi neke od svojih najtežih trenutaka.

'''Preporod' je financijski višestruko uskraćen, pa su u pitanje odavno dovedeni i njegovi temeljni projekti poput edicije "Bošnjačka književnost u 100 knjiga", koja je svojevremeno ocijenjena kao najznačajniji izdavački projekt kod Bošnjaka. Kao da se radi o nekoj lokalnoj udruzi kulturnjaka-amatera, a ne o instituciji od prvorazredne kulturne važnosti, 'Preporod' je jednostavno prepušten na milost i nemilost nevremena u kojem živimo. No, samo ime 'Preporod' i njegova tradicija duža od jednog stoljeća ulijeva nadu usprkos zlom vremenu i onima koji danas ne mare za "Preporod" mada bi to po svemu morali'', kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Matičnog odbora BZK "Preporod" i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.