U Mostaru održana radionica ''Što je za mene nacionalni park?''

Razvijanje i upravljanje zaštićenim područjima mora biti interes šire društvene zajednice, istaknuto je na radionici “Što je za mene nacionalni park ?“ koja je danas održana u Mostaru u okviru Kampanje podizanja javne svijesti o vrijednostima i pozitivnim učincima zaštićenih šumskih i planinskih područja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Radionica je okupila predstavnike lokalnih zajednica s područja općina Posušje, Konjic i Mostar, kojima je pružen uvid o konkretnim karakteristikama koncepta zaštićenog područja, s ciljem predstavljanja prednosti nacionalnog parka za lokalno stanovništvo te mogućih razloga „za“ i „protiv“ zaštite određenog područja.

''Nacionalni parkovi i zaštićena područja nam trebaju prvenstveno zbog zaštite našeg izuzetno bogatog biodiverziteta. Osnovni problemi koje imamo u upravljanju zaštićenim područjima odnose se na neusklađenost postojeće zakonske regulative u Federaciji BiH i dosta nedefiniran sistem upravljanja zaštićenim područjima“, istaknuo je prof.dr. Dalibor Ballian, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu tijekom današnje radionice.

Kao poseban problem je naveo gospodarenje zaštićenim područjima, jer postojeća zakonska regulativa u FBiH predviđa da zaštićena područja budu ekonomski samoodrživa.

''To je nonsens sam po sebi. Jedini samoodrživi nacionalni park je NP Plitvice, ali i on je samoodrživ zahvaljujući činjenici da se u prethodnom sistemu dosta ulagalo u njegovu infrastrukturu.

Problem gospodarenja sa zaštićenim područjima jeste da traže konstantna ulaganja prije nego se počnu ostvarivati prihodi, a čak i kada se ostvaruju prihodi oni gotovo nikada nisu na razini nužnih ulaganja“, naglasio je prof.dr. Ballian.

Također je potencirao značajnije uključenje šumarske struke u procesu upravljanja i gospodarenja zaštićenim područjima.

''Šumarska poduzeća kroz HCVF alate ili šume visoke zaštitne vrijednosti, iako ova kategorija ne postoji u važećim zakonima, uradila dosta na zaštiti određenih područja u dijelovima kojima gospodare. HCVF alatima su, npr. kao prva kategorija zaštite zaštićene prašume poput Perućice, Lona, Janja, Ravne vale, Plješivice itd.

Stoga smatramo nužnim uvrštavanje HCVF alata u postojeću zakonsku regulativu u BiH, jer je zahvaljujući njima u Europi pod zaštitom oko milijun hektara određenih područja“, kaže prof. dr. Ballian.

Tijekom diskusije, sudionici radionice su raspravljali o dosadašnjem stanju na području Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, području budućeg nacionalnog parka, kako su ga nazvali.

Posebno je naglašena potreba značajnijeg uključivanja lokalne zajednice u projekte zaštite određenih područja. Naročito je istaknut značaj edukacije stanovništva te ulaganja u medijsku promociju zaštićenih područja.