U gimnazije HNŽ-a uvodi se prijemni ispit?

''Pojavljuje se problem nedostatka učenika u drugim, ponajviše tehničkim školama. Postoji realna opasnost da se zbog manjeg broja odjeljenja, neke škole same zatvore. Vodeći računa o ovim problemima, Ministarstvo je donijelo odluku da maksimalan broj učenika u jednom odjeljenju broji do 25 upisnika'', rekao je Dnevnom listu ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije Zlatko Hadžiomerović govoreći o problemima s upisom učenika u mostarske srednje škole.

Zbog velikog interesa učenika i roditelja, a koji se ponajviše odnose na Medicinsku školu Sestara milosrdnica i Gimnaziju fra Grge Martića, jedan broj učenika je ostao izvan ovog broja, kaže ministar i dodaje kako je obavio više sastanaka s roditeljima, te im rekao da su škole te koje trebaju poslati zahtjeve prema Ministarstvu, za proširenjem broja odjeljenja u ovim školama.

Ponovljeno obećanje Bljesku 

''Važno je istaknuti da škole trebaju voditi računa o svojim prostornim kapacitetima. Kada dobijemo te zahtjeve, obavit ću konsultacije u Vladi, sa željom da pronađemo najbolje rješenje, na radost učenika i njihovih roditelja. Ipak, učenici su nam najvažniji i trebamo poštovati njihove želje, naravno, pod uvjetom da ispunjavaju predviđene kriterije'', ponovio je Hadžiomerović ono što je o ovom problemu rekao i za Bljesak.info.

Hadžiomerović je dodao kako ima još nekih problema vezanih za upise, ali i da ima rješenje za jedan dio ovih problema.

''Naime, kriteriji u školama su različiti. Na primjer, učenici iz neke škole dođu sa svim “peticama”, a odmah na početku školske godine, naglo počnu zaostajati u praćenju gradiva, što rezultira lošijim ocjenama, što izaziva zabrinutost roditelja'', rekao je ministar i dodao kako je, kao ravnatelj Druge gimnazije pratio uspjeh učenika iz više škola s područja Hercegovine.

''Na osnovi tih praćenja, lako se dalo zaključiti u kojim su školama realni kriteriji, a u kojima su ocjene “napuhane”. Da bi se to riješilo, namjeravam donijeti odluku u dogovoru s pedagoškim zavodima, da se u gimnazije uvedu prijemni ispiti. To će zasigurno donijeti kvalitetu, ali će i stvoriti natjecateljski duh među školama, jer ako rezultati prijemnih ispita budu išli u korist nekih škola, onda će roditelji zahtijevati da im djeca pohađaju kvalitetnije osnovne škole'', rekao je ministar.

Dvije škole pod jednim krovom

Govoreći o činjenici da učenici određenih razreda, koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku ne mogu dobiti svjedodžbe, Hadžiomerović kaže kako je taj problem je star već više godina.

''Nastojao sam ga prošle godine riješiti, ali, na žalost, pojave se neki problemi, na koje se ne može utjecati. Najprije smo formirali jednu komisiju, koja je završila Nastavni plan i program, trebalo je samo doraditi neke tehničke detalje. Onda se pojavio zahtjev da ta komisija nije dobro radila i ponudili su novo rješenje, odnosno prijedlog Nastavnog plana i programa na hrvatskom jeziku. Jedini problem je ostao, a ticao se izgleda svjedodžbi i diploma. Na sastanku, održanom u Uredu predsjednika Vlade, dogovorili smo i te detalje, a isti dan sam formirao komisiju, koja ima zadatak do početka nastavne godine, pregledati i eventualno doraditi plan i program. Siguran sam da će se to do počeka nastavne godine završiti s ovim'', rekao je ministar.

Govoreći o dvije škole pod jednim krovom, ministar je rekao kako ovo pitanje izgleda postaje zanimljivo svake dvije godine, ovisno radi li se o lokalnim ili općim izborima.

Osvrćući se na problem ovakvog sustava u Stocu, ministar je rekao kako samo općinsko vijeće može donijeti odluku o Statutu škole na teritoriju općine Stolac.

''Prijedlog je išao do OV-a, a kada se bude imala dvotrećinska većina za prihvaćanje Statuta po modelu Gimnazije Mostar, onda će i to pitanje biti riješeno. Međutim, neke političke opcije, a vama je dobro poznato koje, stalno pokušavaju, ne znajući Zakon ili ne čitajući ga, optužiti Ministarstvo za postojanje ovih škola. Nitko se ne osvrće na činjenicu da i u Mostaru ima sličnih škola, ali je Stolac izgleda posebno zanimljiv, vi znate tko otvara te teme. Ja bih osobno bio vrlo radostan da se dogodi u mom mandatu da djeca zajedno pohađaju nastavu, ne kao u Gimnaziji Mostar, već da samo, kako im Zakon dopušta, slušaju odvojeno samo nacionalnu skupinu predmeta'', rekao je i poslao poruku Sarajevu.

Politikanti i poruka Sarajevu 

''Neće politikanti koji se s vremena na vrijeme oglašavaju i iz Sarajeva, nama davati lekcije, neka se zabave stanjem djece bošnjačke nacionalnosti u Jajcu, gdje svi pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, pa škola u Janji, gdje je dvotrećinska većina djece bošnjačke nacionalnosti, ali nastavu moraju pohađati na srpskom jeziku. Vjerojatno je slično i s djecom hrvatske nacionalnosti u nekim povratničkim općinama. To nije problem Federalnog ministra obrazovanja, ali jest škola u Stocu, a kako je obrazovanje na županijskoj razini, ne znam što se brine za Stolac i njegove probleme, već ako nije obično politikantstvo'', rekao je.

Rekao je kako nije poznato da u Ivanjici, koja pripada općini Ravno postoji jedno malo odjeljenje, koje ne ispunjava pedagoške standarde po broju učenika, ali pohađaju nastavu na srpskom jeziku.

''Odluka o formiranju tog odjeljenja donesena je prije mog mandata. Čak je i učiteljica, srpske nacionalnosti, dolazi iz Trebinja. Time je Ministarstvo pokazalo da nastoji omogućiti djeci pravo na obrazovanje na materinjem jeziku. Što se tiče djece srpske nacionalnosti, Zakon je predvidio da, ako u odjeljenju ima vise od 20 posto djece druge nacionalnosti, mogu zatražiti da imaju obrazovanje na materinjem jeziku, barem za nacionalnu skupinu predmeta. Ne vidim razloga, zašto im se, ako bi bilo zahtjeva i ispunjenosti zakonskih uvjeta, ne bi izišlo u susret'', rekao je.