Sve više mladih u BiH traži pomoć psihologa

''Zbog nestabilne ekonomske i društvene situacije i izuzetnih društvenih promjena koje se posljednjih godina događaju u bh. društvu, ljudi u BiH ne mogu da završe formiranje svog identiteta'', istakao je u razgovoru za agenciju Fena Remzija Šetić, psiholog u Domu zdravlja Stari Grad.

Iz tog razloga dolazi do produžavanja krize identiteta, pa navodi da mladi u BiH doživljavaju krizu identiteta i u dvadesetim, pa čak i u tridesetim godinama.

''Identitet podrazumijeva stvaranje jedinstvenog JA, onoga što ja zaista jesam i kako se ostvarujem u društvenoj zajednici, te kako me drugi promatraju. Određena moja karakteristika je dio identiteta onog momenta kada me drugi ljudi počnu doživljavati kroz tu karakteristiku'', objašnjava Šetić.

Prisutne krize rezultiraju neprilagođenim oblicima ponašanja, koji mogu biti nekorisni i devastirajući.

U tom smislu, tvrdi da je mladima kako u BiH, tako i u dijaspori važno približiti pojam identiteta, da razumiju što to u psihološkom smislu znači, kako se taj identitet razvija i kada nastaje kriza identiteta.

Navodeći da se identitet razvija od rođenja i tijekom cijelog života naglašava da s jedne strane postoje shvaćanja koja kažu da je on urođen, a s druge ona po kojima je identitet nešto promjenjivo.

''Istina je negdje između. Zapravo, postoje ljudi kojima je izuzetno važno porijeklo i oni identitet po porijeklu prihvaćaju kao takav i nepromjenljiv. Međutim, postoje ljudi kojima, posebno nacionalni identitet ne predstavlja nešto posebno važno'', kazao je.

Mladi u bh. dijaspori stoga se, ističe, trebaju što češće sastajati u matičnoj domovini i da se radi na izgradnji upravo njihove vezanosti identiteta s BiH.
Odgovarajući na pitanje Fene zašto je to važno navodi „da su mladi bh. dijaspore veliki resurs koji ne koristi država“.

''Mladi iz BiH svuda u svijetu je veoma obrazovana i to je resurs koji BiH može iskoristiti za svoj rast i razvoj. To se najbolje vidi u sportu, gdje imamo dosta reprezentativaca koji nisu uopće rođeni u BiH, koji po dolasku u bilo koju reprezentaciju ne znaju dobro govoriti bosanski jezik, ali pri tome vidimo što znači pronaći taj resurs i iskoristiti ga za promociju države'', kaže Šetić.

U vremenu krize, naglašava psiholog Šetić, je pohvalno što sve više mladih prepoznaju psihologa kao nekog tko im može dati podršku, odnosno pomoći u rješavanju njihovih životnih problema.

''Veća tendencija da mladi dolaze kod psihologa ne mora biti pokazatelj da mladi imaju više problema, nego da su mladi bolje educirani u smislu gdje trebaju tražiti pomoć'', pojašnjava on.

Takvo iskustvo za psihologa nisu imale starije generacije, te podsjeća da su osobe koje su tražile psihološku pomoć u većini slučajeva stigmatizirane.
Jedna od društveno stigmatiziranih tema u BiH još je seksualnost, o kojoj se ne govori javno, odnosno samo u uskim krugovima.

''Seksualni identitet kod mladih je još tabu tema. Veoma rijetko mi se mladi obraćaju za takvu vrstu pomoći. Naime, mladi se plaše govoriti o toj temi jer bi mogli biti od društvene zajednice u kojoj žive negativno obilježeni i diskriminirani'', potvrdio je Šetić.

S obzirom na to da je prvi studij psihologije u BiH otvoren tek 1989. godine na Univerzitetu u Sarajevu, a zatim 1994. i drugi, u Banja Luci studenti iz BiH studirali su u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani.

Osim Sarajeva i Banje Luke, budući psiholozi danas mogu studirati i u Mostaru, na Palama i na određenim privatnim fakultetima.

''Iako su posljednjih godina prijemni ispiti veoma posjećeni u BiH, mali broj zapravo studira i završava studij psihologije'', istakao je na kraju razgovora za agenciju Fena Remzija Šetić, psiholog u Domu zdravlja Stari Grad.

Prvi psiholozi u BiH počeli su raditi 1959. godine, a prvo psihološko društvo osnovano je 1964. godine i imalo je oko 25 članova.