Sve više građana BiH traži pomoć psihijatara i psihologa

Teška socio-ekonomska situacija kojoj je izložena većina stanovništva u BiH, kao i u drugim državama pogođenih ekonomskom krizom, ne utječe dobro na njihovo mentalno zdravlje. Ipak, pozitivno je to što su im dostupne službe koje brinu o njihovom mentalnom zdravlju.

Predsjedavajući Izvršnog odbora Zdravstvene mreže jugoistočne Europe Goran Čerkez s tim u vezi smatra da je privilegija imati 65 centara za mentalno zdravlje u zajednici, te precizira da u svakom od tih centara radi psihijatar, dva psihologa, socijalni radnik, medicinske sestre. Osobe koje imaju problema s mentalnim zdravljem mogu se, kaže, izravno javiti u neki od tih centara u BiH.

''Oni rade i na prevenciji i na tretmanu. U svakom od tih centara imamo sedam do deset ljudi s izuzetno teškim oboljenjima, a oni se nalaze na koordiniranoj brizi. Bez takve metode rada, ti pacijenti danas bi bili u psihijatrijskim klinikama'', kaže Čerkez te precizira da su to velike uštede za društvo.

Ističe da je sve veći broj ljudi koji se javljaju zbog problema s mentalnim zdravljem, ali i dodaje da to nije samo problem kod nas.

''To je problem koji se događa i u svijetu. Način života tjera sve više ljudi da se javljaju u centre. I u Europi je visoki broj netretiranih pacijenata, onda je jasno da ni kod ne može biti drugačija situacija'', kazao je.

Milan Latinović iz Ministarstva zdravlja RS-a mišljenja je da mentalno zdravlje zauzima značajnu poziciju u zdravstvenom sustavu svake države pa i BiH te da toga moraju biti svjesni kako javnost, tako i političke strukture.

Ističe da su razvojem mreže centara za mentalno zdravlje, i u RS-u i FBiH, uspostavljeni multidisciplinarni timovi koji pokazuju i praktične vrijednosti.

''Posljednji primjer su svibanjske poplave u BiH kad su naši timovi imali značaju ulogu u psihosocijalnoj podršci stradalim građanima. To je dobro iskustvo i pokazalo je da naša unutrašnja mreža koju razvijamo ima veliki značaj'', kazao je.

Latinović je podsjetio da je BiH lider među državama regije kad je u pitanju razvoj mreže zdravstvenih usluga u zajednici. S tim u vezi naglasio je i ulogu medija koji omogućavaju kontinuiranu informiranost stanovništva, ali i rad na destigmatizaciji ne samo ljudi koji imaju problema s mentalnim zdravljem nego i zdravstvenih profesionalaca koji rade s tim ljudima.

Praksa stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja pokazuje da je genetika jedan od važnih faktora za razvoj mentalnih bolesti, ali da i okruženje u kojem živimo umnogome doprinosi tome. Bitan faktor je i tzv. trangeneracijska trauma, odnosno prenošenje traume s roditelja na djecu.

Tražiti pomoć i podršku za svoje mentalno zdravlje do nedavno je bila zabranjena tema. Danas sve više stanovništva koristi usluge profesionalaca jer se neke stvari ne mogu riješiti bez njihove pomoći, bez obzira na to koliko se trudili i nastojali to.

U organizaciji Ministarstva civilnih poslova BiH danas je održan Regionalni sastanak Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope o rezultatima suradnje u oblasti mentalnog zdravlja i Regionalnog centra za razvoj u oblasti mentalnog zdravlja u JIE.

Projekt iz oblasti mentalnog zdravlja u BiH financirala je Švicarska agencija za razvoj i suradnju, podržala ga je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a zajednički je rađen u oba bh. entiteta.