Sve biše biciklističkih autocesta u Europi

Širom Europe, posebno u Danskoj, gradi se sve više posebnih, biciklističkih autocesta, jer masovno korištenje bicikala ne samo da smanjuje gužvu na ulicama i zagađenje već koristi i zdravlju ljudi. Ove autoceste – široke posebne dvosmjerne staze, nekada i sa više traka u istom smjeru, raskrižjima u više nivoa i s mostovima, koje ne idu nužno uz ulice i obične ceste – treba da premreže cijelu Europu i pomognu smanjenje rashoda za zdravstvo, stav je zagovornika biciklizma, prenosi Beta.

Projekat autocesta za bicikle krenuo je iz predgrađa 'svjetske biciklističke prijestolnice' – Kopenhagena, gdje je travnja 2012. otvoren prvi takav put i postao hit među građanima i posjetiteljima tog grada. Ovog mjeseca u Kopenhagenu bit će otvoren 29. biciklistička autocesta. Procjenjuje se da mreža ovih autocesta već štedi danskoj državi 40 milijuna eura godišnje u vidu troškova za zdravstvo, pri čemu za izgradnju i održavanje tih cesta ide tek mala suma novca.

Prvi čovjek Komiteta za životnu sredinu Kopenhagena Lars Gorhoy kaže da su autoceste za bicikle prvenstveno namijenjeni onima koji do posla ili škole putuju više od pet kilometara. Ove autoceste razlikuju se od biciklističkih staza, jer se održavaju i imaju prioritet kao putevi u drumskom prometu.

To znači, pored ostalog, da su ceste za bicikliste prave koliko je to moguće, kako bi se promet odvijao brzo, da su širi od staza i da se zimi i sa njih uklanja snijeg. Nisu zanemarene ni potrebe biciklista, pa su na svakih kilometar i pol postavljene pumpe za gume. Također su sa približavanjem centru grada semafori sve bolje usklađeni i biciklisti mogu koristiti 'zeleni val', vozeći brzinom od 20 kilometara na sat, bez potrebe da često mijenjaju brzine.

Prva ovakva cesta, od prije samo godinu dana, brzo je privukao bicikliste i one koji su izabrali da iz predgrađa do centra Kopenhagena putuju biciklom, što je put od 15 kilometara, povećan je za 10 posto. Gorhoy navodi da prometna gužva u Kopenhagenu ne samo da uvećava emisiju ugljen-dioksida i drugih zagađujućih plinova nego za posljedicu ima i manju produktivnost, jer građani gube vrijeme u prijevozu.

"Danci postaju sve deblji, ne vježbaju dovoljno, piju i puše previše... Za to je biciklizam odličan. Biciklisti su zdraviji", istaknuo je Gorhoy, dodajući da je za zdravlje dobro i zbog manjeg zagađenja zraka. Gorhoy ne krije da je za uspjeh autoecesta za bicikle u Kopenhagenu dijelom zaslužna tamošnja tradicija biciklističke kulture.

"U Danskoj je percepcija biciklizma pozitivna, ali to nije tako svuda. Međutim, i u Danskoj bi sve manje ljudi vozilo da ništa nije urađeno da se biciklistima stvore dobri uvjeti", zaključio je Gorhoy.