Svaki rat je ovdje doveo do metamorfoze kolektivnog identiteta

''Kod nas ne postoji normalni kolektivni identitet te da je to više kolektivistički identitet koji se svodi na pukog člana kolektiva, nema individualne, osobne vjere, nego su to puki pripadnici kolektiviteta. Znači, kod nas u BiH je kolektivistički identitet a na zapadu je individualistički'', rekao je profesor sa Franjevačke teologije u Sarajevu fra Mile Babić govoreći na današnjoj panel-raspravi u okviru Concilium konferencije - Religija i identitet, koja je u Sarajevu okupila eminentne teologe, sociologe, psihologe, historičare i filozofi iz BiH i svijeta.

Fra Babić pojašnjava kako su kod nas glavne dvije pripadnosti, religijska i nacionalna i čovjek je sveden na svoju pripadnost, a "on kao čovjek, kao slobodni pojedinac je zanijekan".

Kolektivisti obožavaju svoj kolektiv

''Na zapadu se čovjek odriče svih svojih pripadnosti, tamo on naglašava svoje ja. I jedna i druga pripadnost je ekstremna i nastaje iz čovjekova straha'', kaže Babić.

Ističe kako to nije normalni strah, već je to patološki strah, a da iz tog straha nastaju ekstremi, ili je to kolektivizam ili je to individualizam.

''Radi se zapravo o tome da taj individualizam i kolektivizam nastaju iz tog temeljnog straha koji vodi u traume, u agresiju ili u depresiju, 'napadaš druge ili napadaš samoga sebe' '', istaknuo je dodavši kako je to u srži, to je idolatrija, jer "kolektivisti obožavaju svoj kolektiv kao svoju religiju, naciju, a indivudalisti obožavaju svoje ja“.

''To samo znači da je religija pretvorena u idolatriju'' kaže profesor Babić. Prema njegovom promišljanju, prava religija nastaje iz slobode, ljubavi, to je ljubav prema drugom, poštovanje prema drugom, a ne strah od drugoga.

''Religija se treba vratiti svome izvoru, a mi možemo "profitirati“ u tome da promoviramo više povjerenja, ljubavi u druge, stvar bi krenula na bolje'', naglaio je Babić te zaključio da kršćanstvo ne smije služiti ni komercijalizaciji, ni politici, ni naciji, već Isusovom učenju.

Na sesiji pod nazivom "Zagonetka identiteta: nužnost nove 'politike identiteta'?" mogla su se čuti promišljanja koja su poučna i za širu publiku, a pogotovu za stručnjake. Tu se razmišlja o ulozi religije, o kolektivnim identitetima, kazao je u izjavi za Agenciju Fena prof.dr. Ugo Vlaisavljević, prorektor Univerziteta u Sarajevu.

Ideologizacija religije

Istaknuo je kako religija u BiH danas igra veliku ulogu i "čini se da je mjesto imama i svećenika u tome trebaju uzeti odgovornost za tu veliku ulogu religije - da je ne ignoriraju, da ne misle da to od njih ne ovisi i da je njihova stvar samo da tumače vjerski kult“.

''Politički angažman s druge strane nije dobar, jer vodi ideologizaciji religije, a upravo su to bile kontraverze i dileme ovog panela. Koliko nastupiti u javnost, odgovor je da, ali s druge strane ne biti zloupotrebljen od političkih lidera. To je pitanje savremenosti današnjeg trenutka u BiH'', smatra Vlaisavljević.

Dodaje kako ga odavno zanima nešto što stranci uvijek pitaju, a to je "otkud poslije toliko godina, desetljeća, milenija, zajedničkog suživota i života, takva vrsta konflikta u kojoj je naprosto bilo bespoštedno obračunavanje, a završilo se i sa genocidom“.

Nešto što se zovu etničke studije, ili studije nacionalizma, kako kaže, nude neku vrstu odgovora, ali ljudi koji su od ugleda, učenjaci, nisu se previše mogli baviti ovim bh. ili lokalnim konfliktom.

''Stoga, može se reći da imamo neka sredstva da promišljamo uzroke tog konflikta, a dakako i njihove posljedice. Ali, mislim da nedostaje još karika s lokalnim iskustvom. Budući da sam i preživio opsadu Sarajeva i da sam rođen na ovom tlu, a s druge strane predajem nešto što se zove socijalna antropologija, pa i etničke studije, meni je to bilo vrlo važno povezati'', kaže profesor Vlaisavljević

Smatra također da su bh. narodi danas samosvjesna nacija, da ih se ne može svesti na etničke grupe, imaju svoje institucije, svoju politiku, svoje političke predstavnike, kulturu i "to kodificiranu kulturu sastavljenu u čitanjima lektira, historiografijama".

Prema njegovom promišljanju, postoje tri inačice, tri verzije interpretacije ratne stvarnosti, kod jednih, kod drugih i kod trećih.

Nismo isti poslije rata

''Postoji nešto što se zove modifikacija ili metamorfoza, zajedničkog identiteta. Doista tvrdim da Bošnjaci, to se vidi u njihovom imenu odmah, Srbi i Hrvati, nisu isti prije rata i poslije rata'', ističe Vlaisavljavić.

Mišljenja je da je došlo do neke metamorfoze njihovog kolektivnog identiteta, a "to je ono čime se ja bavim, dakle koliko je ratni sukob ili nešto što je dovelo do ratnog sukoba utjecalo i na neku promjenu tih kolektivnih identiteta“.

''Doista mislim da je svaki rat ovdje, ili svaki značajniji politički režim ili promjena režima doveo i do metamorfoze kolektivnog identiteta'', naglasio je u izjavi za Agenciju Fena prof.dr. Ugo Vlaisavljević, prorektor za međunarodne odnose UNSA i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Konferencija "Religija i identitet" će trajati do srijede.