Šećer na zdravlje utječe gore od masti

Ellisa Goodman, nutricionistica i stručnjakinja za zdrav način života objašnjava za Popsugar kako su nam stručnjaci uvijek tvrdili da su masti loše za zdravlje i da ćemo se udebljati ako ih jedemo. I to je točno. Ali kako je provedeno sve više istraživanja o utjecaju i štetnosti šećera, posljednja dva desetljeća, stav se ipak promijenio, piše Telegram.hr.

''Sve ove godine demonizirana je masnoća, a zapravo je puno veći problem šećer'', kaže Goodman. Šećer može biti opasan zbog puno razloga. Gori je od nekih droga jer je legalan, lako dostupan i ljudi općenito ne razmišljaju o ovisnosti koju stvara. Šećer previše stimulira centar za nagrađivanje i ugodu u mozgu i na taj način stvara ovisnost.

Psihološki, šećer utječe na puno aspekata zdravlja

Kao i druge supstance o kojima možemo biti ovisni, izaziva simptome krize kada se pokušavamo odvikavati. Glavobolja, nervoza, želja za slatkim, promjene u raspoloženju simptomi su krize manjka šećera. Psihološki, šećer utječe na puno aspekata zdravlja.

Potrebna nam je određena količina glukoze iz koje crpimo energiju, ali ako uzimamo previše šećera, višak se deponira u jetri i pretvara u masne stanice za korištenje u budućnosti. Doslovno, šećer se u tijelu pretvara u mast. Ne trebaju li nam te dodatne masne stanice, potencijalno ih taložimo sve više i to je ono zbog čega se debljamo i što može dovesti do tisuću različitih problema.

Mast ima svrhu u organizmu, rafinirani šećer nema

Za razliku od masti koja je važan makronutrijent i naše je tijelo treba, ono ne treba višak šećera. Svi zdravi ugljikohidrati, voće, mahunarke, slatki krumpir, cjelovite žitarice će se razgraditi u šećer u krvotoku. Mast ima svrhu u organizmu, a dodatni i rafinirani šećer nema. Zdrave masti osiguravaju esencijalne masne kiseline koje su važne za ravnotežu hormona, pravilnu funkciju živčanog sustava i zdrave krvne žile i srce.

Masnoća nam pomaže apsorpciju u masti topivih vitamina. Zdrave masti preveniraju bolesti. Zdrave masti pomažu i gubitku kilograma. Zbog zdravih masnoća nakon obroka se dobro osjećamo i siti smo, a istraživanja pokazuju da poboljšavaju i osjetljivost na inzulin te povisuju dobar HDL kolesterol koji umanjuje rizik srčanih bolesti, piše Telegram.

Treba znati da nisu sve masnoće dobre. Radi se o vrsti masti, ne nužno o količini. Unos zasićenih masti treba ograničiti, a trans masti treba u potpunosti izbjegavati. Ove vrste masti povisuju kolesterol. Dobri izvori masti su maslinovo ulje, kokos, avokado, sjemenke i orašasti plodovi. Njima možemo zahvaliti održavanje dobre težine, potrebnu energiju, jak imunološki sustav i pravilan rad štitnjače.