Postoji li recept za sreću?

Nekad na vrhu ljestvice po broju samoubojstava, Finska je danas država jednih od najsretnijih ljudi na svijetu. Vrh spomenute mračne ljestvice, Finci su zamijenili vrhovima ljestvica indeksa sreće, bogatstva i prosperiteta.

Tajna finske transformacije, prema istraživanjima, je u izostanku svakodnevnih eksternih problema što uvelike utiče na subjektivni osjećaj sreće. Skoro nepostojeća korupcija, male socijalne razlike, te odličan zdravstveni sustav su od depresivaca Fince pretvorili u sretne ljude, unatoč nepovoljnim klimatskim uvjetima.

Skoro isti životni uvjeti se mogu preslikati i kod finskih susjeda – Norvežana i Šveđana, te nešto južno Danaca.

I dok su ove zemlje visoko na svim ljestvicama pozitivnih trendova, klimatski ugodne europske mediteranske zemlje ovih godina grcaju u problemima.

Eric Weiner je u svojoj Geografiji blaženstva pokušao objasniti zašto su stanovnici nekih zemalja poput Islanda ili Butana sretni, dok su stanovnici Katara ili Moldavije nesretni.

Kao jednu od najsretnijih zemalja svijeta, Weiner je izdvojio Island. Sreća Islanđana još više dolazi do izražaja ukoliko uzmemo u obzir nepovoljne klimatske uvjete i duge noći u nekim dijelovima godine. Prema Weineru, Islanđani su sretni jer jednostavno prihvaćaju ono što jesu. Ne ustručavaju se poduzimati velike rizike. Smatraju da ukoliko u nečemu ne uspiju, odmah treba probati nešto sasvim drugo. Možda je u tome i razlog zašto su na neortodoksan način za samo par godina riješili veliku financijsku krizu i prekinuli pregovore o pristupanju Europskoj uniji.

S druge strane, Moldavija je jedna od najnesretnijih zemalja, ne samo Europe, već i svijeta. U svojoj posjeti Moldaviji, Weiner je intervjuirao velik broj ljudi čiji je zajednički odgovor na pitanje o razlogu nedostatka sreće jednak – nedostatak novca. Stav Moldavaca je skoro jednak stavu koji ujedno opisuje i Bosnu i Hercegovinu – stanovnici su nesretni jer smatraju da nedostatak novca onemogućuje osobni napredak, upotpunjeno sa stavom da nemaju moć ništa promijeniti. Ukratko – besperspektivnost.

Weiner je sličan problem zatekao u Kataru, prebogatoj zaljevskoj zemlji čiji se stanovnici sastoje od bogatih šeika i njihovog osoblja. Sluge su naravno nesretne zbog nemogućnosti napredovanja, točnije vječnog tavorenja na dnu društvene ljestvice. „I bogati plaču“ se odnosi na bogate Katarce koji se zbog skoro neizmjernog bogatstva više ne moraju truditi. Nedostatak motivacije ih odvodi u problem jednak siromašnim Moldavcima – besperspektivnost.

Ovi primjeri govore kako je recept za sreću različit od zemlje do zemlje. Novac ne donosi sreću, ali utječe na faktore koji određuju sreću. Nedostatak životnih izazova zbog previše novca ili previše životnih izazova zbog premalo novca jednako donosi osjećaj nemoći ustajalosti svakodnevnih rutina.

Weiner u sklopu svog istraživanja nije posjetio Bosnu i Hercegovinu, ali se neki zaključci mogu izvesti iz sinteze ostalih njegovih posjeta – „Ne trošite vrijeme i živce na male probleme“, „Ako padneš, ustani“ ili „Sredina je zlatna – ekstremno bogatstvo i siromaštvo nisu dobri po psihičko zdravlje“.