Na Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla trenutno su hospitalizirane dvije osobe kod kojih je potvrđen virus AH1N1, od kojih je jedna osoba u težem zdravstvenom stanju, javlja Fena.

''Univerzitetsko klinički centar Tuzla snabdjeven je dovoljnim količinama terapije koja se koristi za liječenje ovog oboljenja, tako da trenutno nema razloga za paniku'', priopćeno je iz Ministarstva zdravstva TK.

Ovo ministarstvo osnovalo je Krizni stožer, kojeg pored predstavnika Ministarstva, čine liječnici s Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, Zavoda za javno zdravstvo TK i predstavnika Županijske uprave civilne zaštite čiji je zadatak da upravlja i koordinira radom zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika i koji djeluje u većim incidentnim situacijama, kada nije proglašeno stanje prirodne i druge nepogode.

Krizni stožer je održao sjednicu i kontinuirano se prati stanje i poduzimaju neophodne mjere, priopćeno je.

Šest umrlih

Podsjetimo, broj umrlih zbog zaraze virusom svinjske gripe u BiH povećan je na šest nakon što je ranije ovog tjedna na Kliničkom centru u Banja Luci preminula još jedna oboljela osoba.

Muškarac zaražen virusom AH1N1 umro je u utorak u Banja Luci. Iz Kliničkog centra su ovom listu potvrdili uzrok smrti no istaknuli su kako je riječ o pacijentu koji je bio kronični bolesnik pa mu je zaraza virusom svinjske gripe samo dodatno zakomplicirala stanje.

Od početka siječnja u banjalučkom Kliničkom centru tako su od kompikacija prouzročenih svinjskom gripom preminula četiri pacijenta, od ukupno osam kod kojih je dijagnositiciran mutirani virus svinjske gripe.

Jedna starija žena zbog zaraze ovim virusom preminula je u bolnici u Zenici, a jedna rodilja u Kliničkom centru u Sarajevu (KCUS). Na sarajevskoj Infektivnoj klinici od početka godine virus AH1N1 potvrđen je kod devetnaest pacijenata, a njih šest je trenutačno na bolničkom liječenju.

Pandemija 2009. godine

Oko 18.500 ljudi umrlo je od svinjske gripe u posljednjoj pandemiji 2009. - 2010. godine. Žarište svinjske gripe tad je bilo u Meksiku, a iako su epidemiju proglasili u ožujku, prvi slučajevi pojavili su se još u siječnju 2009. godine. U lipnju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.

Širenje zaraze

Širenje zaraze sprječavamo preventivnim higijenskim mjerama:

- Kada kišemo ili kašljemo, usta treba pokriti maramicom koju nakon uporabe bacimo u smeće. Ako nemamo pri ruci maramicu, ne kašljemo u dlan (jer je za zarazu drugih dovoljan samo stisak ruke ili dodir kvake na vratima), nego usta pokrijemo unutarnjom stranom lakatnog zgloba.
- Ruke treba često prati sapunom i vodom. Učinkovite su i maramice s alkoholom.
Izbjegavamo susrete s bolesnim ljudima.
- Ako se razbolimo, moramo ostati kod kuće da ne širimo zarazu. Ako s obzirom na simptome i možebitna putovanja proteklih tjedana sumnjamo na svinjsku gripu, najbolje je najprije nazvati liječnika telefonom da ne širimo zarazu u čekaonici. Liječnik će nam savjetovati što dalje.

Većina je ljudi bar djelomično imuna na virus H1N1, koji je zapravo mješavina razvijenih virusa svinjske, ptičje i obične gripe. Stoga je cijepljenje jedno od najboljih sredstava prevencije. Ipak, važno je pridržavati se osnovnih pravila prevencije, poput čestog pranja ruku, izbjegavanja gužvi i izbjegavanja dodirivanja potencijalno zaraženih predmeta, poput kvaka i rukohvata. Također, ako često jedete i pijete u restoranima i kafićima, dobro provjerite je li posuđe potpuno čisto.

Provjerite nalazite li se u posebno ugroženim skupinama

Svinjskoj gripi podložnije su određene skupine ljudi. Trudnice, mala djeca (najviše do druge godine života), astmatičari i drugi kronični bolesnici, kao i oboljeli od raka i HIV - a posebno su ugrožene skupine. Pretili ljudi također spadaju u ugroženu skupinu (zbog problema s dišnim putevima).

Ne morate liječniku ukoliko simptomi nisu opasni

Nije potrebno hrliti liječnicima ukoliko simptomi bolesti ostanu jednaki kao i simptomi sezonske gripe. Međutim, ako kao odrasla osoba, imate iznenadne vrtoglavice, nisku temperaturu, bolove u prsima i abdomenu te kratkoću daha, svakako potražite pomoć.

Za djecu vrijede posebni simptomi. Ukoliko dijete ne jede, posebno je osjetljivo na dodir, ne budi se često i ne započinje interakciju, odnosno, ako teško dolazi do daha, ne jede, ne pije dovoljno tekućine i ima vrućicu s osipom, znakovi su da posjetite liječnika.

Podsjećamo, malena djeca posebno su podložna bolesti, pa ukoliko sami osjećate simptome, privremeno prepustite brigu djetetu nekome drugome. Virus možete prenositi i više od tjedan dana nakon oboljenja.

Smijete jesti svinjetinu

Ljudi često pomisle kako ne bi smjeli jesti hranu svinjskog porijekla, no to nije istina. Virus se prenosi među ljudima, a gripa koju imaju svinje i H1N1 nisu posve isti virus, odnosno, H1N1 prenosi se isključivo s čovjeka na čovjeka. Ipak, u doba sezonske i bilo koje druge gripe, važno je dobro se "imunizirati" hranom.