Održana akademija u čast kardinala Grocholewskog

Akademija u čast kardinala Zenona Grocholewskog, prefekta Kongregacije za katolički odgoj, koji od 19. studenoga boravi u Sarajevu, održana je danas u dvorani Pavla VI. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Proslavu je glazbenim nastupom otvorio Bogoslovski zbor "Stjepan Hadrović", nakon čega je riječ uzeo dekan prof. dr. Pavo Jurišić. On je na poseban način uputio pozdrav kardinalu Grocholewskom te pozdravio ostale uzvanike: nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Sarajevu kardinala Vinka Puljića; mons. dr. Franju Komaricu, biskupa banjalučkoga i predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine; mons. dr. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i upravitelja trebinjsko-mrkanskog; mons. dr. Tomu Vukšića, vojnog ordinarija u Bosni i Hercegovini, prof. dr. Faruka Čaklovicu, rektora Univerziteta u Sarajevu; prof. dr. Zuhdiju Hasnovića, prodekana Fakulteta islamskih nauka, mons. Josepha Arshada, tajnika Apostolske nuncijature u BiH, svećenike iz ranih crkvenih institucija te prisutne profesorice i profesore, studentice i studente, kao i ostale djelatnike KBF-a u Sarajevu.

Dekan Jurišić podsjetio je na najznačajnije događaje u vrhbosanskoj crkvenoj pokrajini, pri čemu je posebno istaknuo dijelove koji opisuju povijesni hod ove ustanove i početke sjemenišnog djelovanja u BiH.

Na kraju predavanja on je poručio da ovaj bogoslovni fakultet i dalje stoji u službi Vrhbosanske metropolije i mjesne Crkve te naglasio odgovornost cijelog radnog kolektiva da u istoj zadaći izgrađuju svijest crkvenosti, kako bi studenti, bilo kao svećenički kandidati ili u svojstvu laika, mogli uranjati u otajstvo Crkve.

Zahvalivši na kraju kardinalu Grocholewskom za sve što je učinio u korist ovog fakulteta, posebno za potpisivanje Dekreta o osnivanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu 21. rujna 2009. godine, dekan Jurišić izrazio je nadu da će ukazano povjerenje nastaviti opravdavati kroz daljnje obaveze i aktivnosti.

Potom se skupu obratio prof. Čaklovica, koji je, pozdravivši sve nazočne, kazao kako Katolički bogoslovni fakultet ima dugogodišnji obrazovni kontinuitet te da "predstavlja važnu instituciju u razvoju katoličke religioznosti i unaprijeđenija duhovne i religijske kulture, važnih stupova za opstanak i razvoj multireligijske zajednice u Bosni i Hercegovini".

On je kazao kako se raduje inicijativi za podizanje spomenika bl. Ivanu Pavlu II. u gradu Sarajevu, koji će, po njegovim riječima, predstavljati trajni simbol mira, tolerancije i ljubavi na ovim prostorima, te poželio da ova svečana Akademija bude poticaj za daljnje uspjehe na odgojnom, obrazovnom, naučnom i institucionalnom nivou.

Sudionici i gosti potom su imali priliku odslušati predavanje kardinala Grocholewskog, namijenjeno profesorima i studentima, na temu "Briga Svete Stolice za katolički odgoj, s posebnim osvrtom na bogoslovna sjemeništa i teološke fakultete".

Kardinal Grocholewski istaknuo je da Sveta Stolica brine za katolički odgoj i obrazovanje uglavnom posredstvom Kongregacije za katolički odgoj, čije su zadaće označene u Apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. "Pastor bonus" (Pastir dobri) od 28. lipnja 1988.

Kardinal je pojasnio je da je Kongregacija za katolički odgoj institucija slična ministarstvu obrazovanja i visokih studija koji u pojedinim državama imaju različita imena i kojima su također različito doznačene njihove ovlasti. Kako su su katoličke obrazovne ustanove raspršene po cijelom svijetu, Kongregacija ima nadležnost djelovati u svim mogućim uvjetima: kulturalnim, socijalnim, političkim, zakonodavnim, religijskim…

"Katoličke škole i sveučilišta postoje također u narodima gdje je postotak katolika veoma mali i često u njemu uživaju veliki ugled. Za posljedicu, Kongregacija treba studirati različita zakonodavstva i situacije te povremeno pripremati sporazume s državnim vlastima. Stoga je dimenzija našeg djelovanja široka i raznolika", kazao je kardinal Grocholewski te ukratko iznio povijest Kongregacije istaknuvši da su već od srednjeg vijeka postojale specijalne komisije osnovane od rimskih papa kako bi bdjeli nad Sveučilištem Rima i nad studijima na teritoriju Papinske države.

Rekavši da su apostolskom konstitucijom "Pastor bonus" potvrđene tri nadležnosti Kongregacije: za bogoslovna sjemeništa, za sveučilišta i za škole, kardinal Grocholewski je istaknuo da je ponovno izričito naglašeno da je Kongregacija poglavito nadležna za bogoslovna sjemeništa i da je to njezin prvotni zadatak s tim da su na drugom mjestu škole, a na trećem sveučilišta. Potom je progovorio o bogoslovnim sjemeništima i o teološkim fakultetima.

Pojasnio je razliku između crkvenih i katoličkih sveučilišta i fakulteta rekavši da su crkvena sveučilišta i fakulteti „oni koji se posebno bave kršćanskom objavom i onim disciplinama koje su s njome povezane, te koje se stoga strože povezuju s njezinom misijom evangeliziranja“ dok katolička sveučilišta i fakulteti, naprotiv, proučavaju i poučavaju iste discipline kao i druga sveučilišta, bilo državna bilo privatna, poput medicine, diplomacije, itd., nastojeći osvjetljavati ljudske spoznaje svjetlom evanđelja.

U osvrtu na bolonjski proces on je kazao da se Sveta Stolica, kao naslovnik crkvenih fakulteta koji daju titule, 2003. godine pridružila tom procesu te naveo razloge radi kojih je to učinila.

"Zaključujući, upućujem najbolje želje vašem mladom bogoslovnom fakultetu, da se uzmogne razvijati se sve više i više. Uistinu, Ecclesia semper reformanda! Na našem području, tko ne kroči naprijed, ide natrag; tko ne napreduje, nazaduje. Zadovoljiti se „statusom quo“ i ne činiti sve moguće kako bi napredovali, bilo bi protiv ljubavi prema Crkvi, bilo bi protiv ljubavi prema Bogu, i bilo bi također protiv najnutarnjije biti centara za studije. Kongregacija za katolički odgoj uvijek vam je na usluzi", kazao je na kraju kardinal Grocholewski.

Zahvalivši svima na prisutnosti i riječima pozdrava, kardinal Puljić u završnoj riječi kazao je kako se nada da će ova institucija, u zajedništvu Sveučilišta u Sarajevu, istinski doprinijeti cilju duhovnog nastojanja: da istina pobijedi, da dobrota zavlada i ljepota osvoji.

"Znanost spada u duhovnu dimenziju, a duhovna dimenzija sastavni je dio čovjekovog kompletnog bića. Zato želim da sve energije, i crkvene, i znanstvene, i kulturne, i državne pomognu da bude više razumijevanja i više suradnje", kazao je kardinal Puljić.

Prisjetivši se detalja iz njegovog razgovora s kardinalom Grocholewskim, u kojim je slušao kako mnoge države u kojim su katolici u manjini podupiru institucije poput (KBF), izrazio je žaljenje da to nije slučaj i u Bosni i Hercegovini, usprkos tome što je Sveučilište u Sarajevu pokazalo razumijevanje i otvorilo svoja vrata za KBF.