Obilježen Dan sjećanja na ramske žrtve

Mjesec listopad u ramsku povijest upisan je kao mjesec u kojem je Rama i hrvatski narod najteže stradavao, počevši od vremena turske vladavine, preko Drugog svjetskog rata, pa na koncu i ovog zadnjeg, Domovinskog.

Svaki rat sa sobom je donosio smrt, razaranje i palež, posebno Drugi svjetski, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji ''Alfa'' u tri dana (8., 9., i 10 listopada) svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi. Tih dana, Rama je ostala bez većine odraslih muškaraca, a mjerilo za likvidacije bila je kratka talijanska puška. Oni koji su bili viši od te puške, ili su strijeljani ili zaklani.

U periodu komunističke vladavine, ovaj četnički zločin bilo je zabranjeno i spomenuti, a o obilježavanju stradanja nije moglo biti niti govora.

Odmah nakon što se smjelo javno spomenuti žrtve, ramski franjevci i narod, započeli su obilježavanje Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove, njih 1529.
Svake godine, druge nedjelje u listopadu, dvorište samostana na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čije imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa.

Danas, na 71. Obljetnicu stradanja Ramljaka, uz slavlje svećenika iz ramskih župa, sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao fra Jozo Šarčević. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, izrečena je molitva za pokojne – opijelo.
Kao znak povijesnih veza Rame i Cetinske krajine, na komemoraciji svim ramskim žrtvama nazočilo je kompletno Viteško alkarsko društvo iz Sinja, predvođeno alkarskim vojvodom Antom Vučićem.