Najveća znanstvena otkrića u 2013. godini

Znanost je i ove godine krupnim koracima grabila naprijed - bliže genetskoj terapiji, svijetu cyborga i pronalasku alternativne planete na kojoj bi se teoretski mogli nastaniti ukoliko uništimo Zemlju...

Najznačajnija otkrića 2013. odabrao je Wired.com. Podsjetite se što je u svijetu znanosti obilježilo godinu koja izmiče.

Ljudska vrsta dobacila do međuzvjezdanog prostora

Voyager jedan je van dometa Sunca. Trebalo mu je 36 godina da se udalji dovoljno od Sunca odnosno njegovog elektromagnetnog polja. Ipak, do izlaska iz gravitacijskog polja Sunca trebati će mu oko 30.000 godina.

Nova metoda čitanja gena

U siječnju su znanstvenici objavili da imaju novi sustav za čitanje gena, koji bi olakšati genske terapije i popravak mutacija. Sustav se zove CRISPR.

Milijarde "Zemalja" samo u našoj galaksiji

Znanstvenici su objavili da samo na Mliječnom putu postoji desetak milijardi planeta koje imaju značajna zajednička obilježja sa Zemljom. Budući da postoji oko 50 milijardi zvijezda nalik Suncu, pretpostavlja se da bar petina njih može imati planete u svojim sustavima s vodom i povoljnom klimom.

Pauza u globalnom zagrijavanju

Prvi put od 1990. godine usporava se zagrijavanje površine Zemlje. Međutim, znanstvenici tvrde da to nije kraj globalnom zagrijavanju jer su izmjerili 15 puta brže zagrijavanje vode u najdubljim predjelima oceana.

"Providni" mozak

U travnju su znanstvenici sa Stanforda opisali nekoliko kemijskih tretmana od kojih je tkivo mozga miševa postalo providno. Znanstvenici tretmane mogu koristiti kako bi lakše pratili što se događa u nervnom sustavu uslijed autizma ili Alzheimerove bolesti.

Kocka leda snimila neutrone koji nam dolaze van galaksije

Teleskop veličine jednog kubnog kilometra smješten pod ledom Južnoga pola, zvan Ice Cube ili Kocka leda, prvi je put nakon tri godine zabilježio priliv neutrona u našu galaksiju spolja. Neutroni su električki neutralne elementarne čestice koje, između ostalih, nastaju raspadom zvijezda.

Imamo novog sisara

Potvrđeno je da je olinguito, krznena životinja pronađena u Ekvadoru i Kolumbiji, zapravo prvi mesojed sisar koji je otkriven nakon 35 godina.

Novi problemi sa pesticidima

Ove godine pokrenute su nove kontroverze vezane za neonikotinoide - pesticide kojima se zamjeralo što ubijaju pčele, a koje je ove godine zabranila uvropska komisija. Ovaj najrašireniji tip pesticida zapravo je štetan i za kičmenjake, poput riječnih rakova, a nije bezopasan ni za ljude.

Organi iz matičnih stanica

Prvi put ove godine su od matičnih stanica kreirani neuroni - stanice mozga. Reprogramiranjem stanica kože, pak, japanski znanstvenici su uspjeli proizvesti funkcionalno tkivo jetre, ali i zabilježili napredak u kreiranju tkiva bubrega.

Korak smo bliže cyborzima

Ove godine je razvijen niz elektronskih sklopki koje se mogu ugraditi u tijelo - neke od njih služe liječenju i uništavanju mikroba, a zatim se razgrađuju u organizmu. Izmišljene su i fleksibilne elektronske tetovaže, ali i LED sonde i rastezljive folije napravljene od nanočestica zlata koje mogu mjeriti aktivnosti mozga i manipulirati njime.

Tamna materija

I ove godine zabilježeno je dosta kontradiktornih podataka o postojanju tamne materije. U travnju je eksperiment zvan AMS navodno zabilježio međusobno uništavanje čestica tamne materije, dok su znanstvenici koji su radili na eksperimentu LUX objavili da nisu naišli ni na jednu česticu.

Strahovi očeva

Mogu li se strahovi prenositi preko gena? Prema eksperimentu koji je provođen nad miševima, traumatični događaj se može prenijeti kao upozorenje potomstvu u obliku - straha. Naime, generacije očeva su bile tretirane elektrošokovima uz prethodno otpuštanje specifičnog mirisa. Znanstvenici su bili fascinirani činjenicom da su se potomci tih miševa smrzavali od straha kada bi osjetili taj isti miris, mada ga nikada prije nisu osjetili i iako nisu ni poznavali svoje očeve, piše Wired.com.